Šta likvidnost banke znači za klijente ALTA banke
Nakon što je ALTA banci oduzeta dozvola za rad, otvorila su se brojna pitanja o novcu na računima, osiguranim depozitima i plaćanju mjesečnih obaveza. Mnoge zanima i šta likvidnost banke zapravo predstavlja i kako jedna banka dođe u situaciju da više ne može da isplaćuje klijente.
Novac na računu nije u posebnoj koverti
Kada građanin položi, recimo, 100.000 dinara, banka taj iznos ne drži u posebnoj koverti sa njegovim imenom. Stanje na računu je obaveza banke prema klijentu, dok banka tim novcem upravlja kroz kreditiranje, ulaganja i održavanje rezervi za svakodnevna plaćanja.
Dio prihoda banke dolazi od razlike između kamata koje naplaćuje na kredite i kamata koje isplaćuje na depozite. Ta razlika nije čista zarada, jer se iz prihoda pokrivaju troškovi poslovanja, mogući gubici zbog nenaplaćenih kredita i druge obaveze.
Šta je likvidnost i zašto imovina nije gotovina
Likvidnost predstavlja sposobnost banke da izmiri obaveze onda kada one dospijevaju. Problem može nastati zbog odliva izvora finansiranja, nemogućnosti da se dođe do novih sredstava ili zato što se imovina teško pretvara u novac, kako objašnjava Narodna banka Srbije.
Najjednostavniji primjer je vlasnik stana vrijednog 100.000 evra koji mora odmah da plati obavezu od 5.000 evra, a taj iznos nema na računu. On posjeduje vrijednu imovinu, ali je ne može nužno prodati dovoljno brzo da dug izmiri na vrijeme.
Slično je i sa bankama. Stambeni kredit je potraživanje banke, ali se vraća kroz mjesečne rate tokom više godina. Banka ne može samo zato što joj novac treba odmah da od svih dužnika zatraži da istog dana vrate kredite.
Kada mnogo klijenata traži novac istovremeno
Banke moraju da planiraju prilive i odlive novca i da održavaju odgovarajuće rezerve i likvidna sredstva. Njihovo poslovanje, ipak, ne podrazumijeva da svi depoziti u svakom trenutku budu dostupni u gotovini.
Ako veliki broj klijenata u kratkom roku podigne novac ili ga prebaci u druge banke, raspoloživa sredstva banke iz koje novac odlazi mogu brzo da se smanje. Pritisak je posebno izražen ako nekoliko velikih deponenata istovremeno povuče značajne iznose.
Važno je naglasiti da prenos novca u drugu banku u Srbiji jeste odliv za konkretnu banku, ali novac ostaje u domaćem bankarskom sistemu.
Ako banka ne može dovoljno brzo da obezbijedi sredstva prodajom imovine koja se lako pretvara u novac ili iz drugih dostupnih izvora, nastaje problem sa izvršavanjem obaveza. Zakon zato zahtijeva upravljanje imovinom i obavezama koje omogućava održavanje tekuće likvidnosti, ali i dugoročnu sposobnost izmirivanja obaveza, odnosno solventnost.
Kako provjeriti da li ste klijent ALTA banke
Prve tri cifre broja računa označavaju banku u kojoj se račun vodi. Oznaka ALTA banke je 190.
Potrebno je razlikovati sopstveni račun od računa primaoca uplate. Ako struju plaćate sa svog računa u drugoj banci, a na uplatnici je kao račun primaoca naveden broj koji počinje sa 190, to ne znači da ste klijent ALTA banke.
Zato treba provjeriti i podatke o primaocima u sačuvanim šablonima za plaćanje.
Šta sa ušteđevinom i limitom od 50.000 evra
Prihvatljivi depoziti osigurani su do 50.000 evra po deponentu u jednoj banci. Limit se odnosi na zbir sredstava na svim računima jednog deponenta, uključujući pripadajuću ugovorenu kamatu, a ne na svaki račun pojedinačno.
Isplatu osiguranih depozita organizuje Agencija za osiguranje depozita. Zaštita obuhvata fizička lica, preduzetnike, mikro, mala i srednja pravna lica, uz zakonske izuzetke.
Ako građanin ukupno ima 70.000 evra osiguranih depozita, do 50.000 evra je obuhvaćeno osiguranjem, dok preostalih 20.000 evra predstavlja potraživanje u stečajnom postupku. Taj dio novca nije automatski izgubljen, ali njegova naplata zavisi od raspoložive stečajne mase i zakonskog redoslijeda namirenja povjerilaca.
