Kako će izgledati novi Savjet ministara i ko dobija diplomatiju
Nakon održanih opštih izbora i prvih pojedinačnih sastanaka političkih lidera, postepeno postaje jasno kako bi mogao izgledati novi Savjet ministara, iako Centralna izborna komisija BiH konačne rezultate treba da potvrdi najkasnije do 4. novembra. Nakon potvrde rezultata počeće da teku zakonski rokovi za formiranje parlamentarnih struktura i Predsjedništva, dok se u političkim krugovima procjenjuje da bi strukturu vlasti na zajedničkom nivou mogle činiti stranke SNSD, HDZ BiH i SDA.
Diplomatija kao glavna tačka sporenja
Pozicija predsjedavajućeg u novom mandatu pripada predstavniku bošnjačkog naroda, ali unutar SDA za sada ne otkrivaju ime kandidata. Najveće nesuglasice mogle bi nastati oko rukovođenja Ministarstvom inostranih poslova, za koje su zainteresovani i bošnjački i hrvatski politički predstavnici. Dok je za SNSD primarni cilj uspostavljanje institucija u Republici Srpskoj, dio analitičara smatra da će se ključni razgovori o sastavu zajedničkih organa voditi tek početkom naredne godine.
Potpredsjednik SDA Edin Ramić ističe da bi prepuštanje resora inostranih poslova njegovoj stranci predstavljalo korektan potez, obrazlažući to činjenicom da SDA nema svog člana u Predsjedništvu, dok SNSD i HDZ BiH imaju. S druge strane, u redovima SNSD-a ovakav zahtjev vide kao preambiciozan. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik naglašava da ta stranka ne žuri sa dogovorima i ocjenjuje da Bošnjacima na kraju neće pripasti navedeni resor, uz opasku da im trenutno stanje sa Elmedinom Konakovićem ne smeta.
Srpska strana traži četiri ministarska mjesta
Za predstavnike iz Republike Srpske vođenje diplomatije nije u fokusu, s obzirom na to da funkcija glavnog pregovarača sa Evropskom unijom treba da pripadne srpskom narodu. Istovremeno, u mostarskim političkim krugovima podsjećaju da su Hrvati od 1997. godine samo u jednom navratu vodili resor inostranih poslova, pa se kao potencijalni kandidati pominju Josip Brkić i Željana Zovko. Politički analitičar Milan Sitarski ocjenjuje da bi ta pozicija omogućila direktnu komunikaciju sa stranim zvaničnicima i međunarodnim institucijama, čime bi se izbjeglo traženje zaobilaznih puteva za predstavljanje sopstvenih stavova o prilikama u zemlji.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Miroslav Vujičić navodi da se vlast na zajedničkom nivou formira od izbornih pobjednika, te da njegova stranka neće uslovljavati bošnjačke partnere u pogledu koalicionih saveza, uprkos ranijim iskustvima iz 2019. godine kada se na imenovanje Zorana Tegeltije čekalo gotovo godinu i po dana.
Moguća raspodjela ostalih resora
Ustavna rješenja nalažu da najviše dvije trećine ministara dolazi sa teritorije Federacije BiH, a jedna trećina, odnosno četiri mjesta, iz Republike Srpske, pri čemu predsjedavajući i njegovi zamjenici moraju biti iz različitih konstitutivnih naroda. Vujičić napominje da je zahtjev za četiri ministarska resora polazna tačka Srpske u pregovorima koji su za sada zvanično otvoreni samo sa HDZ-om BiH.
Kada je riječ o pojedinačnim ministarstvima, pretpostavlja se da bi HDZ BiH mogao zadržati Ministarstvo pravde, dok se u krugovima bliskim SNSD-u pominju spoljna trgovina i finansije uz još dva resora. Predmet daljih usaglašavanja biće i ministarstva civilnih poslova, ljudskih prava, odbrane, bezbjednosti, kao i saobraćaja i komunikacija, zbog čega se ne isključuje mogućnost da pregovarački proces potraje i nakon novogodišnjih praznika.
