Slučaj Kristijana Periša: Pravnici sumnjaju u optužbu za teško ubistvo
Javnost u susjedstvu potresao je slučaj Kristijana Periša, tridesetdvogodišnjeg pacijenta koji je preminuo u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru, a pravni stručnjaci procjenjuju da će tužilaštvo imati velikih poteškoća da dokaže namjeru kod četvorice osumnjičenih medicinskih tehničara. Iako se osumnjičeni medicinski radnici terete za najteži oblik lišenja života, pojedini pravnici sa kojima je razgovarao hrvatski portal Indeks smatraju da bi kvalifikacija ovog krivičnog djela tokom predstojećeg postupka mogla biti izmijenjena i ublažena.
Sa druge strane, glavni državni tužilac Ivan Turudić izjavio je da smatra kako postavljena kvalifikacija nije pretjerano stroga, dok nadležni organi nastavljaju sa prikupljanjem dokaznog materijala.
Teške sumnje i istraga protiv tehničara
Četvorica bolničara trenutno se nalaze pod istragom Županijskog državnog tužilaštva u Zagrebu zbog sumnje da su počinili teško ubistvo posebno ranjive osobe, za šta je propisana kazna od najmanje deset godina zatvora ili dugotrajna robija do 40 godina. Prema rješenju o sprovođenju istrage, njima se na teret stavlja postupanje sa direktnim umišljajem.
U spisima se navodi da su osumnjičeni znali kako je riječ o duševno bolesnom čovjeku koji je bio fiksiran za bolesnički krevet i koji je u stanju rastrojenosti pokušavao da se oslobodi. Uprkos takvom stanju, osumnjičeni su ga pritiskali koljenima i rukama po glavi, ramenima i grudima, a dvojica su mu navodno stavila jastuk preko lica i vrata, sprečavajući mu disanje. Terete se i da su nastavili sa udarcima čak i nakon što je nesrećni mladić prestao da pruža otpor, pri čemu su bili svjesni da nanošenjem povreda mogu izazvati smrtni ishod, na šta su i pristali. Takođe, nije isključeno da bi krug osumnjičenih mogao biti proširen.
Advokati ukazuju na nedostatak dokaza o namjeri
Pravni stručnjaci ističu da je riječ o zdravstvenim radnicima koji su intervenisali prema pacijentu, zbog čega će tužilaštvu biti izuzetno komplikovano da dokaže postojanje ubilačkog motiva. Poznati splitski advokat Vinko Ljubičić javno je upozorio da je postavljanje ovako teške kvalifikacije neuobičajeno za medicinsko osoblje na radnom zadatku.
Ljubičić je naglasio da je teško pretpostaviti direktnu namjeru kod zaposlenih u zdravstvu te prognozira da će dalji tok istrage vjerovatno preusmjeriti predmet ka blažim oblicima krivičnih djela, poput prouzrokovanja smrti iz nehata ili nanošenja teških tjelesnih povreda sa smrtnom posljedicom. Sličnog je stava i advokat Fran Olujić, koji podsjeća da je neophodno poštovati pretpostavku nevinosti i sačekati završetak svih vještačenja prije donošenja konačnih zaključaka.
Olujić je naveo da je tužilaštvo pokrenulo postupak sa takozvanom radnom kvalifikacijom prije nego što su kompletirana sudska i medicinska vještačenja, vjerovatno rukovođeno protokom vremena od tragičnog događaja do početka krivičnog gonjenja.
Razlika između umišljaja i nehata
Pravni okvir pravi jasnu razliku između umišljajnog postupanja i postupanja iz nehata. Dok direktni umišljaj podrazumijeva svijest i jasnu želju počinioca da izvrši krivično djelo, posredni umišljaj znači da je lice bilo svjesno mogućih zabranjenih posljedica i da je na njih pristalo.
Nasuprot tome, svjesni nehat postoji u situacijama kada je počinilac svjestan opasnosti od nastupanja kobnih posljedica, ali lakomisleno drži da do njih neće doći ili da će uspjeti da ih otkloni. Stručnjaci napominju da, iako su pravila primjene sile nad psihijatrijskim bolesnicima izuzetno stroga i gušenje jastukom ne predstavlja dopuštenu mjeru savladavanja pacijenta, stvarni stepen krivice tehničara zavisiće od konačnih nalaza obdukcije i medicinskih stručnjaka.
