Kuba se priprema za odbranu, Díaz-Canel: Odbićemo svaku agresiju
Kuba se priprema za odbranu od mogućeg američkog vojnog napada, izjavio je kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel, dan pošto je Donald Trump rekao da bi svakako razmotrio kratku vojnu operaciju na tom ostrvu. Pritisak Washingtona na Havanu raste od početka godine, a uz prijetnje vojnom akcijom idu naftna blokada, višesatni nestanci struje i nove sankcije.
Díaz-Canel: Odlučni smo da odbijemo agresiju
Kubanski predsjednik govorio je u petak, na Dan nacionalne odbrane, u opštini Boyeros južno od Havane, pred vojnim komandantima i predstavnicima Komunističke partije, prenosi Der Spiegel, a njegove riječi prenijela je i njemačka agencija dpa.
„Odlučni smo da odbijemo svaki pokušaj strane vojne agresije na našu zemlju“, rekao je Díaz-Canel. Naglasio je da je Kuba miroljubiva zemlja koja ne prijeti nacionalnoj sigurnosti SAD i kritikovao ponovljene izjave američkih političara o vojnoj akciji, ne spominjući Trumpa po imenu. U poruci na društvenim mrežama zatražio je od SAD da ukinu blokadu.
Trump: Želim da završim s Kubom
Dan ranije Trump je u razgovoru s radijskim voditeljem Hughom Hewittom, upitan bi li vojno intervenisao da „oslobodi“ Kubu, rekao da želi da „završi s Kubom“ prije nego što 2029. napusti funkciju. Dodao je da bi svakako razmotrio kratku vojnu operaciju, nazvao Kubu propalom državom i rekao da bi državni sekretar Marco Rubio, čiji su roditelji Kubanci, to „volio uraditi“, piše Al Jazeera.
Nakon Madura: naftna blokada i mrak na ostrvu
Pritisak na Havanu počeo je poslije američke vojne operacije u Venecueli u januaru, u kojoj je zarobljen i u SAD prebačen predsjednik Nicolás Maduro. U tom napadu su, prema AP, poginula 32 kubanska vojnika. Trump je tada poručio da Kuba više neće dobijati naftu ni novac iz Venecuele i da treba sklopiti dogovor „prije nego što bude prekasno“. Od tada Kuba redovno održava vojne vježbe i sastanke o odbrani, navodi dpa.
Trump je u januaru potpisao izvršnu naredbu kojom prijeti carinama svakoj zemlji koja Kubi isporuči naftu. Meksiko i Venecuela, ranije glavni dobavljači, otad nisu poslali gorivo, a do jula su SAD propustile samo jedan ruski tanker, prema Al Jazeeri.
Ostrvo s oko deset miliona stanovnika do sredine godine doživjelo je pet potpunih nestanaka struje. Ministar energetike Vicente de la O Levy rekao je u maju da Kuba više nema nimalo dizela ni lož-ulja, a dijelovi Havane bili su bez struje i po 20 do 22 sata dnevno, što je izazvalo proteste. Ujedinjene nacije su blokadu nazvale nezakonitom.
Washington tvrdi da mjerama želi natjerati vlast u Havani da održi demokratske izbore i oslobodi političke zatvorenike, a za stanje elektroenergetskog sistema krivi kubansku vladu.
Optužnica protiv Raúla Castra i ratni brodovi u Karibima
U maju je američko tužilaštvo podiglo optužnicu protiv 94-godišnjeg bivšeg predsjednika Raúla Castra, između ostalog i za ubistvo, zbog obaranja dva civilna aviona kubanskih emigranata iz Miamija 1996. godine. Već tada se, piše AP, postavilo pitanje hoće li SAD pokušati vojno uhapsiti Castra kao što su uhapsile Madura. Díaz-Canel je optužnicu nazvao politički motivisanom.
Istog mjeseca u Karibe je uplovila udarna grupa nosača aviona USS Nimitz, uz razarače i krstarice sposobne za precizne udare na kopnu, a u regiji je i brod USS Kearsarge s oko 2.500 marinaca, pisao je Politico. Pentagon tvrdi da se priprema za različite scenarije i da nema naredbe o invaziji. Bivši zvaničnik Pentagona Mark Cancian ocijenio je da je Nimitz tu prije svega radi zastrašivanja.
Od mirne promjene do vojne opcije
Trump je u januaru govorio da vojna akcija nije potrebna jer će kubanska vlast ionako pasti, a Rubio je u septembru rekao da administracija više voli mirnu promjenu postignutu pregovorima. U oktobru je Trump ipak rekao da bi se američki ratni brodovi na povratku iz rata s Iranom mogli zaustaviti kod Kube, a početkom novembra SAD su uvele nove sankcije.
Trumpove izjave dolaze nakon poraza republikanaca na izborima za Kongres. Prema anketi Marista, 61 posto Amerikanaca protivi se vojnoj operaciji na Kubi, a 70 posto smatra da bi za vojnu akciju trebalo odobrenje Kongresa. Analitičari koje je citirao CNBC smatraju da je vjerovatniji nastavak ekonomskog pritiska nego vojna akcija.
