Kako prepoznati moždani udar u snu i zašto nastaje
Mnogi ljudi nisu svjesni da se moždani udar u snu može dogoditi potpuno neprimjetno, usljed čega se teške posljedice i neurološki problemi uočavaju tek nakon jutarnjeg buđenja. Stručna javnost ovakvo stanje naziva moždanim udarom otkrivenim nakon buđenja, a istraživanja pokazuju da se značajan broj pacijenata suočava sa ovim problemom upravo u ranim jutarnjim časovima.
Sveobuhvatna meta-analiza sprovedena 2025. godine, koja je obuhvatila 37 studija sa više od 196.000 ispitanika, pokazala je da se oko 23 odsto ishemijskih moždanih udara registruje u trenutku kada se osoba probudi. Ljekari ističu da to ne znači nužno da se svaki udar desio dok je bolesnik spavao, već da se precizno vrijeme početka ne može utvrditi jer je pacijent prije odlaska na počinak bio potpuno zdrav i bez tegoba.
Krvni pritisak i poremećaji disanja
Prirodan ritam organizma nalaže da krvni pritisak tokom noćnog odmora padne za približno 10 do 20 odsto kod zdravih osoba. Kako se bliži vrijeme ustajanja, tijelo se priprema za dnevne obaveze, što uzrokuje postepen porast pritiska. Međutim, kod ljudi koji se već bore sa hipertenzijom ili imaju oštećene krvne sudove, nagle oscilacije stvaraju opasno opterećenje, mada sam jutarnji skok nije jedini okidač.
Izuzetno ozbiljan faktor rizika predstavlja opstruktivna apneja u snu, stanje koje karakterišu učestali i kratkotrajni prekidi u disanju. Tokom tih pauza drastično opada zasićenost krvi kiseonikom, dok vrijednosti pritiska nekontrolisano variraju. Ukoliko se godinama ne liječi, ovaj poremećaj dovodi do teških kardiovaskularnih oboljenja, a na njegovo prisustvo najčešće ukazuju izraženo hrkanje, osjećaj pospanosti tokom dana i učestale jutarnje glavobolje.
Srčane aritmije i ubrzano zgrušavanje krvi
Poremećaji srčanog ritma, a naročito atrijalna fibrilacija, igraju ogromnu ulogu u nastanku moždanog udara. Kada srčane pretkomore ne rade usklađeno, protok krvi se usporava i dolazi do njenog zadržavanja u srcu, što stvara idealne uslove za formiranje opasnih ugrušaka. Kada se takav tromb pokrene, putuje kroz krvotok i može začepiti arteriju u mozgu. Dodatna opasnost leži u tome što atrijalna fibrilacija često prolazi bez jasnih znakova i može se ispoljiti upravo u toku noći.
Ulogu igra i biološki sat čovjeka, jer se sklonost krvi ka formiranju ugrušaka mijenja u zavisnosti od doba dana. Jutarnji sati donose pojačanu aktivnost trombocita, dok se istovremeno bilježi veća prisutnost proteina PAI-1, zaduženog za usporavanje razgradnje krvnih ugrušaka, što objašnjava veću učestalost vaskularnih incidenata neposredno nakon buđenja.
Prepoznavanje simptoma i hitna medicinska pomoć
Ukoliko se nakon buđenja primijeti slabost ili potpuna oduzetost jedne strane tijela, opuštenost lica, otežano i nerazgovijetno izgovaranje riječi, zamagljen vid ili iznenadni gubitak ravnoteže, neophodno je odmah reagovati. Veoma snažna i neočekivana glavobolja takođe može biti jasan signal za uzbunu.
Iako je tačan čas nastanka udara u snu nepoznat, to ne znači da je bolesnik zakasnio za terapiju. Prema Nacionalnom vodiču dobre kliničke prakse za tretman akutnog ishemijskog moždanog udara iz 2026. godine, savremena dijagnostika i napredno snimanje mozga omogućavaju ljekarima da i kod ovakvih pacijenata bezbjedno primijene metode poput mehaničke trombektomije ili trombolize. Zbog toga je ključno odmah pozvati Hitnu pomoć i ne čekati da tegobe same prođu.
