Studentska lista predlaže nova pravila za rudarstvo Srbije
Studentska lista je u svom programu izdvojila rudarstvo Srbije kao oblast u kojoj se, kako tvrde, godinama posluje po pravilima koja se ne mogu provjeriti. Uz ocjenu da nedostaje i ljudstva i opreme za kontrolu rada institucija, kao cilj su postavili utvrđivanje tačnih podataka o tome šta Srbija ima pod zemljom, koliko to vrijedi i koliki dio te vrijednosti ostaje u zemlji.
Strategija bez akcionog plana
U programu se podsjeća da je Narodna skupština 23. aprila 2026. godine usvojila Strategiju upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima, koja je sama sebi obećala akcioni plan u roku od devedeset dana. Taj dokument, kako navode, nije objavljen, pa između polaznih vrijednosti za 2022. i ciljeva za 2040. godinu ne stoji nijedan korak.
Pravilnik iz 1979. još na snazi
Zakon o rudarstvu iz 2015. godine usklađen je sa međunarodnim standardom PERC, koji predviđa izvještaj odgovornog lica. Problem je, prema navodima Studentske liste, što pravilnik koji je to trebalo da sprovede nikada nije donesen, pa se i dalje radi po pravilniku iz 1979. godine, u kojem se ne pominju ni litijum, ni bor, ni rijetke zemlje.
Izdatih licenci kompetentnih lica, kako tvrde, ima nula, a javni registar tih lica, koji zakon predviđa, ne postoji. Zbog toga planiraju donošenje pravilnika o klasifikaciji i kategorizaciji resursa i rezervi usklađenog sa međunarodnim standardima, kao i prestanak primjene pravilnika iz 1979. godine.
Najavljuju i uspostavljanje javnog registra kompetentnih lica i licenci, tako da za svaki podatak o rezervama odgovara čovjek sa imenom i licencom. Kako piše u planu, dok to ne postoji, nijedan broj o rezervama nije ničija odgovornost.
Naknada od pet odsto i dio za opštinu
Studentska lista napominje da takozvana rudna renta u zakonima Srbije ne postoji pod tim imenom, već kao naknada za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina. Riječ je, kako tvrde, o cijeni za korišćenje nečega što je u državnoj svojini, a ne o porezu na dobit.
Za metalične sirovine ta naknada iznosi pet odsto od prihoda koji obveznik sam prijavi, pri čemu sam utvrđuje količinu, sadržaj i iznos koji duguje. Ono što, po mišljenju Studentske liste, nedostaje jeste naknada po površini eksploatacionog polja i namjenski dio za lokalnu zajednicu, odnosno opštinu u kojoj se kopa, kojoj prema aktuelnim propisima pripada 40 odsto.
Naknadu planiraju da urede kroz četiri elementa. Osnovicu bi odvojili od prijavljenog prihoda i vezali za objavljenu berzansku kotaciju, uz normirane troškove topljenja, rafinacije i prevoza. Stopa bi bila progresivna prema prosječnoj cijeni u obračunskom periodu, kako bi zajednica više učestvovala u godinama visokih cijena, a manje u godinama niskih.
Uveli bi i dio koji se plaća po površini eksploatacionog polja, sa progresijom kroz vrijeme za zadržavanje prava bez rada, kao i namjenski dio za sanaciju štete u lokalnoj zajednici. Najavljuju i objavljivanje godišnjeg pregleda naplaćene naknade po sirovini, rudniku i opštini, da svaka rudarska opština vidi svoj novac.
Prerada van Srbije uz olakšicu
Važeći zakon već predviđa olakšicu za metaluršku preradu, ali ne zahtijeva da se ta prerada obavi u Srbiji. To znači da koncentrat može biti istopljen u inostranstvu, a da olakšica i dalje važi, navodi Studentska lista.
Istovremeno se, kako tvrde, ukida i jedina poreska olakšica za velika ulaganja, dok nova, vezana za preradu, nije uvedena. Planiraju da olakšicu vežu za stepen prerade obavljen u Srbiji i da je priznaju samo za stepen viši od onog koji se već primjenjuje u zemlji.
To bi se dokazivalo proizvodnom evidencijom domaćeg postrojenja i carinskom deklaracijom, srazmjerno količini stvarno prerađenoj u Srbiji. Pošto je riječ o odustajanju od javnog prihoda, šema će prije primjene biti prijavljena Komisiji za kontrolu državne pomoći.
Tender tek poslije ulaska u EU
Pravo na korišćenje danas se dodjeljuje po redu prijema zahtjeva, koji se bilježi do časa i minuta. Javni tender postoji u zakonu, ali se ne primjenjuje, jer je njegova primjena odložena do pristupanja Evropskoj uniji.
Studentska lista planira da izmjenom te odredbe omogući primjenu tendera bez čekanja na pristupanje Evropskoj uniji, kao i da ga proširi sa nafte i gasa na strateške mineralne sirovine. Namjeravaju da iskoriste i postojeću mogućnost aukcije i koncesije nad potvrdama o rezervama koje Republika Srbija već drži.
Prioritet istraživača, kako navode, ne ukidaju bez naknade: ko je uložio u istraživanje dobija naknadu uloženih sredstava ili pravo preče ponude pod javno objavljenim uslovima. Najavljuju i da će svi ugovori o istraživanju i eksploataciji biti objavljeni.
Sedam inspektora za 768 objekata
Prema podacima Studentske liste, rudarskih i geoloških inspektora ima sedam, sistematizovano je 13 radnih mjesta, a objekata pod nadzorom je 768. Geološki zavod Srbije ima 13 stručnjaka, uz cilj od 165, i troši više od tri četvrtine svog budžeta na zarade.
Planirano je povećanje broja inspektora u skladu sa brojem objekata, objavljivanje plana nadzora i nalaza inspekcija, kao i propisivanje uzorkovanja i mjerenja na izlazu iz rudnika, uz čuvanje kontrolnog uzorka.
Geološkom zavodu namjeravaju da vrate kadar, opremu i nadležnost za primijenjena istraživanja. Uspostavili bi i rudarsku knjigu, javni i besplatan registar nosilaca prava, upravnih akata, ugovora, prijavljenih količina i nalaza inspekcije.
Izjednačavanje radnika u državnim firmama
Studentska lista navodi i da će radnici koji preko privrednog društva u državnoj svojini obavljaju poslove u drugom državnom preduzeću biti izjednačeni u pravima sa uporedivim zaposlenima.
Kako objašnjavaju, Pro TENT i Elektroprivreda Srbije imaju istog vlasnika, Republiku Srbiju, pa se to može uraditi u okviru važećeg zakona, preko osnivačkih prava. Zakon o radu, navode, osnivača čini potpisnikom kolektivnog ugovora kod društva kapitala čiji je osnivač Republika.
