Studentska lista predstavila ekonomski program: svi ugovori države biće javni
Studentska lista objavila je ekonomski program za privredu i finansije, u kojem se zalaže za privredu koja podstiče domaću proizvodnju, inovacije i stabilna radna mjesta, a ne da nagrađuje privilegovane i politički povezane. Kako se navodi u objavi na zvaničnoj stranici te liste na društvenoj mreži X, javni novac trošiće odgovorno, uz jasne prioritete, transparentne ugovore i kontrolu rezultata.
Iz Studentske liste poručuju i da žele predvidive uslove za poslovanje, pravedniji poreski sistem i privredu u kojoj ljudi od svog rada mogu dostojanstveno da žive. Program za ekonomiju i finansije objavljen je u cjelini.
Bez rasprodaje strateških preduzeća i sa stabilnim dinarom
U dijelu programa posvećenom privredi navodi se da je model jeftine radne snage potrošen, jer radnika za strane fabrike koji rade za minimalac više nema. Iz liste tvrde da ne nude novu tranziciju u kojoj se manjina bogati na račun većine, da neće biti rasprodaje strateških preduzeća, da dinar ostaje stabilan i da će oduzeta imovina biti stavljena u društveno korisnu upotrebu.
Ono što u državi funkcioniše, kako se navodi, biće zadržano i dovršeno, a ono što ne funkcioniše mijenjaće se pravilima koja važe za sve. Naglašeno je i da će svaki ugovor koji država potpiše biti javan.
Portal javnih nabavki i crna lista neodgovornih
Predviđeno je da portal javnih nabavki objavljivaće ceo tekst svakog ugovora, zajedno sa cijenama i bodovanjem ponuđača. Postupak sa jednom ponudom ili sa velikim aneksima dobiće oznaku na portalu i biće upućen Budžetskoj inspekciji na obradu. Oznaka, kako se objašnjava, ne znači da je nabavka neispravna, već da mora da prođe provjeru nadležnih organa. Uvodi se i crna lista na kojoj onaj ko prekrši ugovor ostaje tri godine.
Za javne radove biće uveden nacionalni cjenovnik, a za lijekove, IT opremu, vozila i gorivo referentne cijene. Referentnom cijenom se, kako se navodi, ne ograničava maksimalni iznos, već se uspostavlja mjera čije prekoračenje zahtijeva preispitivanje ugovora, a ako se dogovor ne postigne, ugovor se raskida. Na taj način, tvrde iz liste, ne može da se ponovi situacija u kojoj autoputevi i drugi javni radovi višestruko premašuju realnu cijenu.
Nova pravila za velike projekte i posebne zakone
Svaki novi veliki projekat ugovaraće se po Uredbi o upravljanju kapitalnim projektima, umjesto kroz posebni zakon (lex specialis), pa će se projekti raditi u skladu sa opštim postupkom. Za projekte koji već teku, DRI i nezavisni tehnički revizor objaviće stvarnu cijenu i obaveze koje dospevaju, a o nastavku, izmjeni ili obustavi odlučivaće se na osnovu izvještaja nezavisne Komisije za reviziju kapitalnih investicija.
Posebni zakoni za Beograd na vodi, EKSPO 2027 i linijsku infrastrukturu proći će reviziju, uz predlog da se ukinu, izmijene ili usklade sa opštim pravilima, a uz svaku od tih mogućnosti ide procjena arbitražnog rizika. Praksa posebnih zakona bez roka važenja prestaje, pa lex specialis za pojedinačne projekte više neće moći da važi neograničeno.
Kada je riječ o zaduživanju, za svaki kredit biće objavljeni uslovi – koliko je pozajmljeno, za koju potrebu, po kojoj cijeni i na koliki vremenski period. Novi ugovori neće nositi klauzulu o tajnosti cijene, a prije uzimanja bilo kojeg velikog kredita on će biti upoređen sa bar dva druga sredstva finansiranja. Prema već ratifikovanim međunarodnim sporazumima, Srbija ništa neće činiti jednostrano, ali će se pokrenuti pregovori gdje je to moguće.
Šta čuva javni novac
Tekuća budžetska rezerva, kako se navodi, postoji za nepredviđene okolnosti, a ne za stavke koje namjerno niko nije želio da ubaci u budžet. Njen nivo vraća se na 2% prihoda. Rezerva se neće koristiti za troškove koji su mogli biti isplanirani, niti za redovne programe udruženja, vjerskih zajednica, sportskih klubova i lokalnih samouprava. Svaka odluka o njenom korišćenju biće objavljena u roku od osam dana, sa imenovanim korisnikom, svotom i obrazloženjem.
Fiskalni savet procjenjivaće rizik svake garancije, svakog javno-privatnog partnerstva i svakog velikog kapitalnog projekta prije odluke Vlade. Stav Savjeta prethodiće glasanju, a Vlada će biti dužna da sastavi pisani odgovor, nezavisno od sadržine te ocjene.
Poreska uprava odlučivaće o slanju inspekcije na osnovu elektronske analize rizika, a ne po samovolji službenika. Zakonito poslovanje i valjani podaci značiće za firme i rjeđu inspekcijsku kontrolu, dok će kontrola mimo tog sistema morati da ima pisano obrazloženje i evidenciju ko ju je naložio. Direktor Poreske uprave biraće se na javnom konkursu, na pet godina.
Zakoni i drugi propisi koji stvaraju posebna prava, uslove ulaska u djelatnost, regulisane cijene ili državnu pomoć ići će prvo na provjeru u Komisiju za zaštitu konkurencije, kako bi bilo poznato da li zatvaraju tržište za druge aktere. Komisija će u prvoj godini uraditi sektorske analize telekomunikacija, maloprodaje hrane, energenata i osiguranja.
Prihod od trajno oduzete imovine ići će na poseban račun, a najmanje 30% od njega, po zakonskoj formuli, na liječenje, talentovanu djecu, nauku i socijalnu zaštitu. Ostatak je planiran za investicije, a ne za zatvaranje rupa u budžetu. Svaka oduzeta stvar upisuje se u javni registar, koji DRI revidira svake godine.
Javna preduzeća ostaju državna
Kako se navodi, neće biti nepotrebne i nasilne privatizacije javnih preduzeća, a firme od strateškog značaja ostaće u državnim rukama. Strategija državnog vlasništva donosiće se u Skupštini, umjesto u Vladi, i zakonom će biti određeno za koje firme državni udio ne smije da se spusti ispod zatečenog, a za koje ispod 51%.
