Zašto flamingosi stoje na jednoj nozi: tijelo im gotovo samo održava ravnotežu

Fenomen zbog kojeg flamingosi stoje na jednoj nozi godinama zaokuplja pažnju istraživača. Dok čovjeku takav položaj već poslije nekoliko minuta zamara mišiće, ove ptice u njemu mogu provesti sate, a ponekad i zaspati. Istraživanja njihove anatomije pokazuju da im je takvo držanje vjerovatno lakše od stajanja na obje noge.
Građa noge preuzima najveći dio posla
Stručnjaci sa Georgia Techa i Emory Universityja proučavali su žive flamingose, njihove skelete, ali i tijela uginulih ptica. Došli su do zaključka da specifična građa noge i položaj tijela stvaraju pasivni mehanički sistem koji ptici omogućava stabilnost bez neprestanog aktiviranja mišića. Mehanizam, kako navode, traži sasvim malu aktivnost mišića i nervnog sistema.
Najveće iznenađenje uslijedilo je kada su tijelo uginulog flamingosa postavili u tipičnu pozu na jednoj nozi. Ono je uspjelo ostati stabilno. Ako životinja koja više nema aktivnu kontrolu mišića može zadržati takav položaj, jasno je da veliki dio posla obavlja sama anatomija.
Stajanje na dvije noge može tražiti više napora
Istraživači su utvrdili da je položaj na jednoj nozi izuzetno stabilan, a da se ta pasivna stabilnost gubi kada flamingo pređe u drugu pozu. Zato poznata slika ptice koja kao da stoji na jednoj nozi, a ljudima izgleda naporno, njoj zapravo može poslužiti da odmori mišiće. Flamingo ne balansira kao čovjek, njegovo tijelo je za takav položaj gotovo stvoreno.
Šta je sa hladnoćom
Dugo se pretpostavljalo da ptice naizmjenično podižu noge kako bi smanjile gubitak toplote u vodi, i to objašnjenje ni danas nije odbačeno. Kada je u hladnoj vodi samo jedna noga, manja površina tijela direktno gubi toplotu. Istraživanja ponašanja pokazala su i da su flamingosi u zatočeništvu posebno često stajali na jednoj nozi upravo u vodi.
Zato nauka još nema jedinstven odgovor na pitanje zašto to rade. Na pitanje kako, odgovor je mnogo jasniji.






