Stigle 203 prijave na neželjene reakcije na lijekove
Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH lani su stigle 203 prijave na neželjene reakcije na medikamente, što je najviše u proteklih pet godina, a najčešći prigovori odnosili su se na citostatike.
Obaveza pacijenata je da neželjena dejstva lijekova prijave svom ljekaru, a oni dalje nadležnim institucijama koje su zadužene za promet lijekova.
U Agenciji ističu da su osim ljekara, neželjena dejstva na medikamente lani prijavili i apotekari kao i nosioci dozvola za stavljanje lijekova u promet. Od ukupnog broja pritužbi, 63 su stigle iz Republike Srpske. Najviše pacijenata koji su iskusili neželjene reakcije na lijekove bilo je ženskog pola, a među onima koji su zatražili pomoć ljekara zbog osipa, gušenja i drugih neželjenih reakcija bilo je i djece.
– Od ukupnog broja prijavljenih neželjenih reakcija na lijekove, 15 ih je dovelo pacijenta u životnu ugroženost. Najčešća reakcija bila je koprivnjača, odnosno alergijska reakcija na koži, a česte su bile i mučnine i pad krvnog pritiska, osip, povraćanje i slabost – navedeno je u izvještaju Agencije o neželjenim dejstvima lijekova i medicinskih sredstava u BiH, za prošlu godinu.
U izvještaju je istaknuto da su neželjene reakcije najčešće izazivali lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti, zatim raznih infekcija, medikamenti za srce i kardiovaskularni sistem, dok je najmanje neželjenih reakcija bilo izazvano lijekovima koji djeluju na koštano-mišićni sistem i organe za disanje.
Nacionalni koordinator za maligna oboljenja u RS Zdenka Gojković kaže da su neželjena dejstva pri upotrebi citostatika i drugih lijekova za liječenje malignih oboljenja veoma česta.
– Pad leukocita i anemija su najčešće neželjene reakcija na citostatike, dok se kod liječenja biološkom terapijom češće pojavljuju kožne promjene – kazala je Gojkovićeva.
Dodala je da se prilikom izrade kliničkih studija za nove lijekove, osim efekata liječenja, obavezno navode i neželjeni efekti.
– Na osnovu toga propisujemo terapiju, odnosno povećavamo ili smanjujemo dozu lijeka – dodala je Gojkovićeva.
Specijalista porodične medicine u banjalučkom Domu zdravlja Mladen Šukalo naglašava da su pacijenti dužni da o svakoj neželjenoj reakciji na propisanu terapiju obavijeste svog porodičnog ljekara.
– Neželjene reakcije se često dešavaju za vrijeme terapije antibioticima kod pacijenata koji su alergični na ove medikamente. Ima i onih kod kojih određeni analgetici izazivaju neželjena dejstva – rekao je Šukalo.
Ističe da se ove reakcije na pojedine lijekove uglavnom manifestuju u vidu osipa na koži, gušenja, a nerijetko i probavnih smetnji.
– Kada se pojave bilo kakve neželjene reakcije ili sumnje na neželjena dejstva lijeka, pacijentu se prekida terapija i pruža adekvatna medicinska pomoć. Uglavnom postoje zamjenski lijekovi koji se propisuju u tim situacijama – dodao je Šukalo.
Vakcine
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u prošloj godini bilo je i pritužbi na neželjene reakcije na vakcine.
– Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH stiglo je 20 pritužbi na neželjena dejstva vakcina – navedeno je u izvještaju Agencije.
