Magazin

Na današnji dan / 24. juli

Događaji na današnji dan

1261. – Mihailo VIII Paleolog povratio je Konstantinopolj (Carigrad) i ponovo ga proglasio prijestolnicom Vizantije. Grad su 1204. osvojili krstaši, spalili ga i opljačkali, i zajedno s Mlečanima proglasili ga prijestolnicom Latinskog carstva, a prestonica Vizantije premeštena je u Nikeju (Nikejsko carstvo).

1567. – Škotska kraljica Marija Stjuart primorana je da abdicira zbog antiprotestantske politike. Naredne godine pobjegla je u Englesku gdje je zatvorena, a nakon 18 godina tamnovanja optužena je za učestvovanje u izdaji i pogubljena.

Loading...

1593. – Kralj Francuske Anri IV, kralj Navare prije dolaska na francuski prijesto 1589. i vođa francuskih hugenota, prešao je u katoličanstvo.

1701. – Antoan da la Mot Kadilak osnovao je na obali jezera Mičigen trgovački centar Ponšartren, koji se kasnije razvio u grad Detroit.

1704. – Britanske snage pod komandom admirala Džordža Ruka preuzele su Gibraltar od Španaca.

1712. – Vojska švajcarskih protestanskih kantona je u bici kod Vilmergena potukla snage katoličkih kantona, čime su u Švajcarskoj okončani vjerski ratovi.

1799. – Napoleon je izvojevao svoju posljednju pobjedu u osvajanju Egipta, potukavši tursku vojsku kod Abukira.

1804. – Srpska potjera predvođena Milenkom Stojkovićem uhvatila je i pogubila na dunavskom ostrvu Ada Kale beogradske dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmeda Fočića.

1824. – Rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja u svetu objavljeni su u američkoj državi Delaver uoči predsjedničkih izbora u SAD.

1848. – Austrijanci su u bici kod Kustoce porazili snage Sardinske kraljevine (Pijemont), suzbivši prvi značajniji napor za ujedinjenje italijanskih teritorija u jedinstvenu državu.

1866. – Tenesi je postao prva američka država koja je ponovo primljena u Uniju nakon Američkog građanskog rata.

1878. – Prva kineska diplomatska misija u SAD stigla je u Vašington.

1883. – Metju Veb, prvi čovjek koji je 1875. preplivao kanal Lamanš, utopio se prilikom pokušaja da prepliva reku iznad Nijagarinih vodopada.

1898. – Vojska SAD je u špansko-američkom ratu okupirala Portoriko, koji je Pariskim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen SAD. Istog dana 1953. dobio je status pridružene države SAD.

1907. – Japan je proglasio protektorat nad Korejom sa pravom da kontroliše vladu te zemlje.

1909. – Francuski pilot Luj Blerio prvi je preletio avionom kanal Lamanš. Razdaljinu od 40 kilometara od Lebaraka kod Kalea do Dovera preletio je za 37 minuta.

1911. – Hiram Bingham je pronašao Machu Picchu, “izgubljeni grad Inka”.

1917. – Holanđanka Margareta Gertruda Cele, poznata kao Mata Hari, osuđena je na smrt pod otužbom da je špijunirala za Nijemce tokom Prvog svjetskog rata.

1923. – U Lozani je potpisan mirovni ugovor između Turske i savezničkih sila kojim se Turska odrekla svih neturskih teritorija koje je izgubila u Prvom svjetskom ratu, ali je dobila Jedrene i istočnu Trakiju, čime su definitivno određene granice evropskog dijela turske države.

1934. – Nacisti su u Beču ubili austrijskog kancelara Engelberta Dolfusa.

1943. – Italijanski diktator Benito Musolini primoran je, nakon sednice Velikog fašističkog veća, da podnese ostavku. Kralj Viktor Emanuele imenovao je za premijera maršala Pjetra Badolja. Musolini je uhapšen i interniran, a 1945. je strijeljan.

1943. – Bombardovanjem Hamburga, savezničko vazduhoplovstvo je u Drugom svjetskom ratu počelo operaciju „Gomora“.

1945. – Održava se četvrto zasjedanje ZAVNOH-a u sabornici na Markovom trgu i mijenja naziv u Narodni sabor Hrvatske.

1946. – SAD su izvele prvu podvodnu atomsku probu na koralskim ostrvima Bikini u zapadnom Pacifiku.

1956. – U sudaru italijanskog i švedskog broda „Andrea Dorija“ i „Stokholm“ ispred obala SAD u Atlantskom okeanu poginulo je 50 ljudi.

1957. – Tunis je postao republika, a za predsjednika je izabran Habib Burgiba.

1963. – SSSR, SAD i Velika Britanija zaključile su ugovor o zabrani nuklearnih proba u vazduhu, pod vodom i u kosmosu.

1967. – Držeći govor u Montrealu, Charles de Gaulle je kliknuo “Živio slobodni Quebec!”, što je dalo krila pokretu za suvereni Quebec.

1968. – Papa Pavle VI zabranio je vjernicima rimokatoličke crkve sve vještačke metode sprečavanja začeća.

1972. – Jugoslavenske službe bezbjednosti su uhvatile posljednje članove Bugojanske grupe.

1974. – Konstantin Karamanlis je, posle sedmogodišnje vladavine vojne hunte, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu i proglasio opštu amnestiju za sve političke zatvorenike.

1976. – Američki svemirski brod „Viking 1“ spustio se na Mars da ispita da li postoje mogućnosti za život na toj planeti.

1981. – U kineskoj provinciji Sičuan u poplavama je poginulo više od 700 ljudi, a milion i po je ostalo bez domova.

1982. – Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat potpisao je u Bejrutu deklaraciju kojom je prihvatio rezolucije UN o postojanju države Izrael.

1990. – Američki ratni brodovi u Persijskom zalivu stavljeni su u stanje pripravnosti zbog koncentracije iračkih trupa na kuvajtskoj granici.

1991. – Sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov predložio je liderima Komunističke partije SSSR-a novu platformu u kojoj izgradnja komunizma više nije osnovni cilj i pozvao ih da odbace „zastarjele ideološke dogme“.

1992. – Italijanska vlada poslala je 7.000 vojnika na Siciliju, u nastojanju da razbije mafiju.

1993. – Centralna banka Rusije saopštila je da će u okviru drastične monetarne reforme preduzete u borbi protiv inflacije, iz opticaja povući sve novčanice štampane prije 1992.

1994. – Izrael i Jordan su potpisali u Vašingtonu deklaraciju kojom je okončano ratno stanje između dve države.

1995. – Haški tribunal podigao je optužnice protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Milana Martića i još 21 osobe, uglavnom komandanata i stražara zatvoreničkih logora u Bosni. Radovan Karadžić i general Ratko Mladić optuženi su za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

1995. – Bombaš-samoubica, član militantne islamske organizacije Hamas, aktivirao je bombu u autobusu u Tel Avivu od čije je eksplozije poginulo šest, a ranjeno 32 ljudi.

1996. – U predgrađu Kolomba, glavnog grada Šri Lanke, poginulo je 57, a ranjeno više od 500 ljudi u eksploziji dve bombe podmetnute u prigradski voz, za šta su optuženi tamilski pobunjenici.

2000. – Supersonični avion kompanije „Er Frans“ srušio se blizu Pariza neposredno nakon polijetanja. Poginulo je 109 putnika i članova posade, i još četvoro ljudi na zemlji. To je bila prva nesreća „konkorda“ od kako je počeo da leti 1969.

2001. – General Hrvatske vojske Rahim Ademi, optužen za zločine počinjene nad Srbima 1993. u Medačkom džepu, kod Gospića u Hrvatskoj, dobrovoljno se predao Haškom tribunalu. Na osnovu odluke Sudskog veća od 20. februara 2002. Ademije je pušten na slobodu do početka suđenja.

2001. – SR Jugoslavija je dobila šestu saveznu vladu s premijerom Dragišom Pešićem na čelu, funkcionerom Socijalističke narodne partije Crne Gore.

2003. – Bosanski Srbin Darko Mrđa priznao je pred Tribunalom u Hagu krivicu za ubistvo oko 200 Muslimana i Hrvata na planini Vlašić u ljeto 1992, a Tužilaštvo je zauzvrat odustalo od optužbe za istrebljenje i zločin protiv čovječnosti.

2010. – Najmanje 19 osoba poginulo, a 100 povrijeđeno kad je izbila masovna panika u tunelu tokom Love Paradea, tehno-festivala u njemačkom gradu Duisburgu. Najmanje 25 osoba je u kritičnom stanju. Među poginulima je i jedan državljanin Bosne i Hercegovine.

2013. – U iskliznuću voza kod španskog grada Santijago de Kompostela poginulo je 80 osoba, a povrijeđeno oko 140.

Rođeni na današnji dan

1725. – Rođen John Newton, engleski skladatelj (Amazing Grace).

1783. – Rođen Simón Bolívar, vojskovođa i državnik.

1802. – Rođen francuski pisac Aleksandar Dima (franc. Alexandre Dumas), koji se proslavio avanturističkim romanima sa sadržajem iz francuske istorije (“Tri musketara”, „Grof od Monte Krista“, „Kraljica Margo“).

Alexandre Dumas

1803. – Rođen Adolphe Adam, francuski skladatelj.

1822. – Rođen Dinko Vitezić, narodni preporoditelj i političar.

1828. – Rođen Nikolaj Černiševski, ruski pisac, književni kritičar i revolucionar.

1848. – Rođen britanski državnik Artur Džejms Balfur, premijer (1902-06) i ministar inostranih poslova (1916-19). Predložio je 1917. stvaranje nacionalne države Jevreja u Palestini (Balfurova deklaracija).

1854. – Rođen Konstantin Jireček je bio češki istoričar.

1857. – Rođen Henrik Pontoppidan, danski književnik , dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1917.

1860. – Rođen Alfons Mucha, češki slikar.

1864. – Rođen Frank Wedekind, njemački književnik.

1894. – Rođen Volter Brenan, američki glumac i najčuveniji epizodista svjetske kinematografije.

1895. – Rođen Robert Graves, engleski pisac.

1897. – Rođena Amelia Earhart, američka letačica.

1897. – Rođen Frano Kršinić je bio jugoslovenski i hrvatski vajar.

1904. – Rođen Delmer Daves, američki režiser i scenarist.

1930. – Rođen Predrag Ivanović, trubač, kompozitor i aranžer.

1938. – Rođen Boris Miholjević, hrvatski glumac.

1947. – Rođen Predrag Ejdus, srpski glumac.

1950. – Rođena Jadranka Stojaković, bosanska kantautorica.

1952. – Rođen Gus Van Sant, američki redatelj.

1963. – Rođen Karl Malone, američki košarkaš.

1968. – Rođen Dragan Šutanovac, srpski političar.

1969. – Rođena Dženifer Lin Lopez (engl. Jennifer Lynn López), američka pjevačica i glumica.

1969. – Rođen Rik Foks, kanadski košarkaš i glumac.

1974. – Rođen Haris Brkić, bosanskohercegovački košarkaš.

1977. – Rođena Olivera Jevtić, srpska atletičarka, evropska šampionka.

1985. – Rođen Lukaš Rosol, češki teniser.

1997. – Rođen Emre Mor, dansko-turski fudbaler.

Umrli na današnji dan

1568. – Umro Don Carlos, asturijski princ.

1834. – Umro Semjuel Tejlor Kolridž, engleski pjesnik.

1843. – Umro Čarls Mekintoš, škotski hemičar pronalazač nepromočive tkanine za kišne ogrtače.

1862. – Umro Martin van Buren, američki političar.

1925. – Umro Borislav Todorović, tvorac prvog srednjoškolskog programa hemije u Srbiji.

1941. – Umro Rudolf Ramek, austrijski političar.

1974. – Umro britanski fizičar Džejms Čedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935, koji je 1932. otkrio neutron, a kasnije (1943-45) radio na „Menhetn projektu“ razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

1980. – Umro britanski filmski glumac komičar Piter Selers, koji se proslavio filmom „Dr Strendžlav“ i serijom filmova o detektivu Kluzou (Pink Panter).

1986. – Umro Vinsent Mineli, američki filmski redatelj.

1986. – Umro Fritz Albert Lipmann, američko-njemački biohemičar i nobelovac.

1991. – Umro Isaac Bashevis Singer, američki književnik jevrejskog podrijetla.

1995. – Umro Ivo Kalina, hrvatski slikar.

2000. – Umro Ahmad Shamlou, iranski pisac i novinar.

2000. – Umro Klod Sote, francuski filmski redatelj, oskarovac.

2010. – Umrla Mia Oremović, hrvatska glumica.

2011. – Umro Josip Bobi Marotti, hrvatski glumac.

2011. – Umro Milan Delčić Delča, srpski muzičar, dramaturg i konceptualni umjetnik.

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Sveta velikomučenica Efimija.

– Blažena Olga Kijevska – Sveta Jelena.

– Prepodobni mučenik Nikodim.

– Prepodobni mučenik Nektarije

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Izdvojeno

Close
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!