Malešević: Prosvjetni radnici ZASLUŽUJU veće plate
Nije pravedno da prosvjetari i radnici u kulturi u Srpskoj imaju manje platne koeficijente nego ostali budžetski korisnici i zalažem se za to da se oni usklade.
Ističe to ministar prosvjete i kulture RS Dane Malešević, komentarišući činjenicu da ovi radnici u Srpskoj već punu deceniju čekaju da im se koeficijenti za obračun plata ujednače sa onima koji imaju zaposleni u upravi, pravosuđu i policiji, odnosno da im se diplome vrednuju na isti način.
– O tome sam razgovarao i sa predstavnicima sindikata obrazovanja, imamo potpisane memorandume sa sindikatom i očekujem da će biti ozbiljnih razgovora i nakon izbora, da se pripremi izmjena zakona o platama u ovoj oblasti, da se to prihvati, te da u narednom periodu prosvjetni radnici dobiju ono što zaista zaslužuju – kaže ministar Malešević.
U Sindikatu obrazovanja, nauke i kulture RS ističu da je ovim radnicima učinjena velika nepravda još prije deset godina kada su doneseni zakoni o platama budžetskih korisnika. Njihovi platni koeficijenti su, ističu, od tada manji nego koeficijenti drugih budžetskih korisnika, zbog čega su i plate visokoobrazovanih u obrazovanju u startu za oko 300 KM manje nego u drugim oblastima. To bi, nadaju se, konačno trebalo da se mijenja od 1. januara naredne godine, što je i plan Vlade RS.
– Kada su krajem 2007. godine usvojeni zakoni o platama, napravljena je velika razlika u koeficijentima, po kojima smo mi uskraćeni za dosta novca u odnosu na ostale budžetske korisnike. Da bi se to nekako ublažilo Narodna skupština je tada donijela i zaključak da se prvo povećanje plata može desiti samo u prosvjeti i kulturi, dok se ti koeficijenti ne usklade. Pola godine kasnije mi smo dobili povećanje koeficijenata za jedan i trebalo je to da ide i dalje, ali onda je krajem 2008. godine nastupila svjetska ekonomska kriza i to je sve od tada stalo – ističe predsjednik ovog sindikata Dragan Gnjatić.
Po njegovim riječima, zbog toga u Srpskoj već godinama imamo situaciju da bibliotekar u policiji ima veću platu od bibliotekara u školama.
– Čak i kerovođa ima nešto veću platu od profesora u školi. Ne kažemo mi da ti ljudi ne treba da imaju tolike plate, pa čak i veće, već samo tražimo da se i mi približimo ili izjednačimo sa njima – ističe Gnjatić, koji očekuje da će planirano usklađivanje koeficijenata ići postepeno.
Po njegovim riječima, kada se govori o prosvjeti, pa i njihovim platama, uvijek se govori da ih ima puno, da malo rade, a da su izdvajanja za to velika.
– Ali ja uvijek na to kažem da to ne može biti razlog da se ne izjednače koeficijenti, kao i da nas ima tačno onoliko koliko propisuju zakoni RS – dodaje Gnjatić.
Isplaćuje se oko 19.000 plata
Od novca koji se ove godine izdvaja za bruto plate onih koje plaća budžet, za plate u osnovim školama planirano je najviše, odnosno 168 miliona KM, u srednjim školama 73,4 miliona KM, a u insituticijama kulture 10,6 miliona KM.
Pored toga, za bruto plate na dva javna univerziteta planirano je oko 57,8 miliona KM, te u dvije javne visoke škole još nešto manje od 700.000 KM. Po podacima sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, u prosvjeti se isplaćuje oko 19.000 punih plata.
