Magazin

Na današnji dan / 20. avgust

Događaji na današnji dan

1181. – Prvo spominjanje grada Varaždina u darovnici kojom ugarsko-hrvatski kralj Bela III daruje posjed Varaždinske Toplice Zagrebačkom Kaptolu.

1741. – Ruski moreplovac danskog porekla Vitus Jonas Bering otkrio je Aljasku.

Loading...

1872. – Prestao je da izlazi list “Danica”, najznačajniji književni časops srpskog romantizma, koji je od februara 1860. tri puta mjesečno štampan u Novom Sadu. List, koji je okupljao mlade srpske pjesnike romantičare, Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića, pokrenuo je i uređivao pisac i pravnik Đorđe Popović.

1884. – Nakon četiri godine gradnje, svečano je otvorena zgrada Beogradske željezničke stanice sa koje je u narednim danima krenuo prvi voz tek izgrađenom prugom Beograd-Niš.

1893. – Otvorena parobrodarska linija uz istočnu obalu Jadrana Trst-Kotor.

1907. – Počeo šahovski turnir u Karlsbadu (Karlove Vari), Češka.

1914. – Prvi svjetski rat: Nijemci okupirali Bruxelles.

1940. – U Meksiko Sitiju smrtno je ranjen ruski revolucionar jevrejskog porijekla Lav Davidovič Bronštajn, poznat kao Lav Trocki, jedan od vođa Oktobarske revolucije. Ubistvo je planinarskim pijukom izvršio španski komunista Ramon Merkader, po Staljinovom nalogu. Trocki, koji je po dolasku Staljina na vlast bio njegov blizak saradnik, a potom žestok protivnik, podlegao je ranama narednog dana.

1944. – Crvena armija je pokrenula Jaši-Kišinjevsku operaciju protiv njemačko-rumunskih snaga, poslije koje je Rumunija objavila rat Njemačkoj.

1945. – Indonezija dobila nezavisnost.

1949. – Mađarska skupština prihvatila je sovjetski model državnog uređenja i promijenila naziv države u Narodna Republika Mađarska.

1950. – U Dubrovniku (FNRJ) je otvorena 9. šahovska olimpijada. To je prva šahovska olimpijada koja je organizovana posle 11 godina pauze, nastale prvenstveno zbog Drugog svjetskog rata, ali i kasnijih nesporazuma u Međunarodnoj šahovskoj organizaciji (FIDE) nastalih uglavnom iz političkih razloga, kao manifestacija blokovske podjele i posljedica Hladnog rata.

1960. – Prvo uspješno vraćanje živih bića iz orbite na zemlju. U Sputnjiku V. letjele su kuje Belka i Strelka, 40 miševa i dva štakora.

1968. – Invazija 200.000 vojnika Varšavskog pakta i 5.000 tenkova na Čehoslovačku s ciljem gušenja “praškog proljeća”.

1975. – SAD su lansirale iz Kejp Kanaverala svemirski brod “Viking I” na Mars, gdje je stigao u julu 1976.

1977. – SAD su lansirale svemirsku letjelicu Voyager 2.

Voyager 2
Voyager 2

1980. – Italijanski alpinista njemačkog porekla Rajnhold Mesner je prvi uspio da se sam popne na najviši vrh svijeta Mont Everest bez upotrebe kiseonika. Mesner je jedan od rijetkih alpinista koji je osvojio svih 14 vrhova viših od 8.000 metara – koliko ih ukupno ima na svijetu.

1988. – U Titogradu (Podgorici) i Kolašinu počeli su masovni mitinzi protiv tadašnjeg komunističkog rukovodstva Crne Gore.

1988. – Stupio je na snagu sporazum o prestanku osmogodišnjeg rata između Irana i Iraka, koji su posrednici UN postigli sa zaraćenim stranama.

1991. – U Moskvi je uveden policijski čas, Boris Jeljcin ukazom je preuzeo komandu nad oružanim snagama SSSR lociranim u Rusiji, nakon što su antireformske snage pokušale da u noći između 19. i 20. avgusta izvrše državni udar i obore s vlasti posljednjeg lidera SSSR Mihaila Gorbačova.

1991. – Estonija se proglasio nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

1994. – Na Palama, Republika Srpska i Republika Srpska Krajina proglasile su ujedinjenje i usvojile dokument o sajedinjenju SR Jugoslaviji.

1996. – Ruske trupe opkolile su Grozni, hiljade izbjeglica napustile su glavni grad Čečenije. Rat u Čečeniji počeo je u decembru 1994. kada je Boris Jeljcin poslao trupe da uguše pokret za nezavisnost republike u sastavu Ruske Federacije.

1996. – U udesu transportnog aviona “Iljušin 76” ruske kompanije “Sper erlajnz” blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi u letjelici. Prethodno je avion, koji je iz Beograda poletio ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opreme i sistema radio veza, kružio nad gradom oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog slijetanja promašio pistu.

1998. – SAD su bombardovale jednu fabriku u Sudanu i nekoliko poligona za vojnu obuku u Avganistanu, tvrdeći da su mete povezane sa terorističkim napadima na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 13 dana ranije u kojima je poginulo najmanje 226 ljudi.

2000. – Lider pokreta za nezavisnost Istočnog Timora, Hose Aleksandar Gusmao predao je komandu nad gerilskom armijom, nakon čega će svoju moć jačati sa pozicije civilnog političara.

2001. – Velika panda u istraživačkom centru u Sečuanu u Kini, rodila je blizance, što je drugi par blizanaca u ovoj godini u okviru kineskog državnog programa za očuvanje i uzgajanje pandi.

Rođeni na današnji dan

1779. – Rođen Jöns Jakob Berzelius, švedski hemičar.

1827. – Rođen Josef Štraus (njem. Josef Strauß), austrijski kompozitor i dirigent.

1833. – Rođen Benjamin Harrison, američki političar i državnik.

1847. – Rođen Bolesław Prus, poljski književnik.

1860. – Rođen je francuski državnik Rejmon Poenkare, predsednik Francuske od 1913. do 1920., član Francuske akademije nauka. Bio je premijer i ministar inostranih poslova 1912.-1913. i ponovo premijer 1922.-1924. i 1926.-1929.

1877. – Rođen Jovan Skerlić, srpski istoričar i književni kritičar, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije.

Jovan Skerlić
Jovan Skerlić

1887. – Rođen Georgij Vernadski, ruski istoričar.

1901. – Rođen je italijanski pjesnik Salvatore Kvazimodo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. (“Vode i zemlje”, “Dati i imati”, “Miris eukaliptusa”, “Život nije san”).

1905. – Rođen Hasan Kikić, bosanski književnik.

1922. – Rođen Bogdan Bogdanović, arhitekta, profesor Beogradskog univerziteta, gradonačelnik Beograda od 1982. do 1986.

1929. – Rođen Eduard Hercigonja, hrvatski akademik i istoričar književnosti.

1929. – Rođen Miodrag Radovanović, srpski glumac.

1933. – Rođen Predrag Preža Milinković, srpski glumac.

1934. – Rođen Fredi Perlman, anarhista, pisac, teoretičar i muzičar.

1936. – Rođene Alice i Ellen Kessler, njemačke zabavljačice (Kessler-blizanke).

1941. – Rođen Slobodan Milošević, srpski političar i državnik.

Slobodan Milošević
Slobodan Milošević

1943. – Rođen Dragan Nikolić, srpski glumac.

Dragan Nikolić
Dragan Nikolić

1944. – Rođen Rajiv Gandhi, indijski političar i državnik.

1948. – Rođen Robert Plant, britanski muzičar.

1951. – Rođena Nura Bazdulj-Hubijar, bosanskohercegovačka književnica.

1956. – Rođen Ištvan Pastor (mađ. Pásztor István), pravnik i političar iz Srbije mađarskog porijekla.

1959. – Rođena Sanda Ham, hrvatska jezikoslovka.

1961. – Rođen Emir Hadžihafizbegović, bosanskohercegovački glumac.

Emir Hadžihafizbegović
Emir Hadžihafizbegović

1961. – Rođen Stjepan Deverić, hrvatski fudbaler.

1964. – Rođen Miljenko Dino Dvornik, hrvatski pjevač i glumac.

Dino Dvornik
Dino Dvornik

1966. – Rođen Dajmbeg Darel, gitarista grupe Pantera.

1970. – Rođen John Carmack, američki programer.

1970. – Rođen Fred Darst, američki muzičar i režiser.

1992. – Rođena Demi Lovato, američka pevačica i glumica.

Demi Lovato
Demi Lovato

Umrli na današnji dan

1153. – Umro Bernard iz Clairvauxa, francuski svetac.

1854. – Umro je njemački filozof Fridrih Vilhelm Jozef fon Šeling (njem. Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling), jedan od tvoraca njemačkog idealizma (“Ideje za filozofiju prirode”, “Filozofija mitologije”, “Filozofija i religija”).

1866. – Umrla Marija De Mattias, svetica, osnivačica Klanjateljice Krvi Kristove.

1917. – Umro Adolf von Baeyer, njemački hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1905. godine.

1967. – Umro Antun Masle, hrvatski slikar.

1978. – Umro Miodrag Borisavljević, srpski pisac.

1980. – Umro Joe Dassin, američki pjevač.

1983. – Umro je Aleksandar Ranković, nekadašnji potpredsjednik SFRJ, šef službe Državne bezbjednosti i član najvišeg državnog i partijskog rukovodstva. Ranković je do Brionskog plenuma (1. jula 1966.) kada je smjenjen sa svih funkcija, bio jedan od najbliskijih saradnika Josipa Broza Tita.

1990. – Umrla Radmila Matejčić, hrvatska povjesničarka umjetnosti i arheologinja.

1990. – Umro Joško Vidošević, hrvatski fudbaler.

1994. – U Parizu je umro poznati jugoslavenski režiser Aleksandar Saša Petrović (65) dobitnik specijalne nagrade Kanskog festivala 1967. za film “Skupljači perja”. Sedamdesetih godina 20. vijeka pripadao je grupi umjetnika “crnog talasa” koji su bili pod snažnim pritiskom tadašnjeg komunističkog režima.

1995. – Umro Hugo Pratt, italijanski strip autor.

1999. – U bolnici u Minsteru u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija umrla je Raisa Gorbačov, supruga posljednjeg lidera SSSR Mihaila Gorbačova.

2017. – Umro Džeri Luis (engl. Jerry Lewis), pravo ime Džozef Levič (en. Joseph Levitch), američki komičar, glumac i režiser.

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Prepodobnomučenik Dometije.

– Prepodobni Or.

– Sveti mučenik Marin i Asterije.

– Prepodobni Pimen Mnogobolezneni.

– Sveštenomučenik Narkis patrijarh Jerusalimski

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Izdvojeno

Close
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!