Privreda

Austrijanci pojedu više paradajza od Srba, a manje proizvode

​BEOGRAD – Danas se obilježava “svjetski” dan paradajza u Austriji, u zemlji u kojoj se proizvodi tri puta manja paradajza nego u Srbiji i gdje se po stanovniku pojede tri kilograma više ovog povrća (ili voća?) nego što je to slučaj u našoj zemlji.

Austrijancu su današnji datum ustanovili prije deset godina jer je paradajz jedna od omiljenih i najtraženijih namirnica na pijacama i marketima Austrije, što potvrđuju i podaci o potrošnji.

Loading...

Prema statističkim podacima svaki stanovnik Austrije u prosjeku pojede 29 kilograma paradajza, a prije dvije decenije potrošnja je bila “svega” 16 kilograma.

Međutim, samo jedna petina pojedenog paradajza u Austriji je i porjeklom iz te zemlje.

Prema zvaničnim podacima, prošle godine u toj zemlji potrošnja paradajza je iznosila 275 hiljada tona, dok se proizvelo 54 hiljada tona.

Od te količine, u izvoz je otišlo 45 hiljada dok se istovremeno u ovu zemlju uvezelo 266 hiljada tona paradajza.

Kada je riječ o Srbiji, podaci iz 2017. godine govore da svaki stanovnik naše zemlje godišnje potroši po 26 kilograma paradajza, a da li će zbog visokih cijena ove godine ta potrošnja i dalje biti na tom nivou, utvrdiće statističari.

Srbija proizvede između 130.000 i 170.000 tona paradajza godišnje, a 80 odsto ove količine “rodi” na otvorenim površinama, njivama, plantažama…

Zbog geografskog podneblja naše zemlje i vremenskih prilika u periodu važnom za sazrevanje paradajza, ova kultura kod nas često kasnije sazri da bi bila spremna za prodaju u jeku ljeta, a to ostavlja dovoljno vremena da uvoznici pronađu “svoje mjesto pod suncem” i zarade novac.

Sekretar udruženje za biljnu proizvodnju i preradu biljnih proizvoda Privredne komore Srbije Aleksandar Bogunović navodi da smo prošle godine izvezli paradajz u vrijednosti 5,3 miliona evra, a uvezli za 18,7 miliona evra.

Paradajz iz Srbije izvozimo na susedna tržišta dok s druge strane uvozimo iz Italije, Makedonije i Albanije, jer su to prostori gde paradajz ranije sazri.

Dok ne stigne domaći paradajz sa otvorenih površina, tokom 10 do 15 dana svake godine cene “skoče”, a ove godine prebacile su cifru od 200 dinara za kilogram.

“Sad kad kreće naš paradajz iz otvorenih zasada, cijena drastično pada i još će više padati”, procjenuje Bogdanović.

Zasađene površine pod ovom kulturom u Srbiji variraju od osam do deset hiljada hekara, a prosečni prinos je 15,5 tona po jednom hektaru.

U Srbiji se paradajz proizvodi na velikom broju parcela koje su malih površina i nemamo ozbiljnih velikih proizvođača paradajza, kaže Bogdanović za Tanjug.

“Proizvodnja je jako skupa pa niste konkurentni na tržištima i niste u stanju da obezbedite ni kontinuitet ni količine”, objašnjava on i da je ponegde problem i kvalitet, jer izostaje primjena pravilnih agrotehničkih mjera.

Na svjetskom nivou proizvede se godišnje više od 170 miliona tona paradajza, a najveći proizvođač, koji drži gotovo trećinu svjetskog tržišta je Kina.

Slijede Indija i SAD, zatim, Turska, Italija i Španija.

Ono što je širom svijeta među ljubiteljima paradajza i dalje dilema, jeste da li je paradajz voće ili povrće, ali proizvođači se oko toga ne pitaju mnogo, što pokazuje cifra od 88 milijardi dolara koliko vrijedi ukupan izvoza paradajza u svijetu.

Izvor

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Close
Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!