Izgubili povjerenje javnosti: Tužilaštva najslabija karika pravosuđa u BiH
Pravosuđe u BiH ne uživa povjerenje javnosti, a najslabijom karikom u pravosudnom lancu pokazala su se tužilaštva, bilo da se radi o borbi protiv kriminala, korupcije ili optuživanju ratnih zločinaca.
Posljednji slučaj je Okružno javno tužilaštvo Banjaluka od koga javnost u Srpskoj mjesecima očekuje da okvalifikuje slučaj smrti Davida Dragičevića, ali se Tužilaštvo krije iza poznate mantre – istraga je u toku. Davidov otac Davor je to tužilaštvo nazvao “najvećim zlom“, predsjednik RS Milorada Dodik ih je pozvao da više informacija o ovom slučaju iznose u javnost, dok ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić godinama ukazuje na nerad tužilaca, a Tužilaštvo BiH je zvanično proglasio – propalim.
Poražavajući podaci o radu pravosuđa, a prvenstveno tužilaca, vidljivi su i iz izvještaja o procesuiranju korupcije koji je objavio Transparensi internešenel BiH. U 2015. i 2016. godini (podaci za 2017. još nisu dostupni) smanjen je broj prijava u radu, pokrenutih istraga, podignutih optužnica i osuđujućih presuda za krivična djela korupcije.
– Rezultati monitoringa su pokazali da je broj podignutih optužnica u posljednjih nekoliko godina u konstantnom padu, za 20 odsto manji nego u 2015. – navodi se u Godišnjem izvještaju TI BiH.
Pravni stručnjak Krstan Simić objašnjava da je reformom pravosuđa u krivičnopravnom sistemu uspostavljen princip tužilačke istrage. To znači da je tužilac taj koji provodi istražne radnje i na osnovu njih odlučuje da li će nekog optužiti i kako će slučaj okvalifikovati. Međutim, Simić upozorava da je tako samo na papiru, a da u praksi imamo i dalje klasičnu policijsku istragu koja samo formalno tvrdi da radi po uputstvima tužilaštva. Kako to izgleda Simić objašnjava upravo na slučaju Dragičević.
Umjesto da se pojavi tužilac, da obrazloži u granicama u kojima može, sve je radila policija. Čak je i predsjednik RS u želji da pomogne nesrećnom ocu, pravio ustupke, pa je pozivan drugi vještak. Policija je javno priznala da ona pravi drugi istražni tim. To nije moguće jer tužilac treba da vodi istragu, a njemu je podređena policija. Takvo stanje je i u Federaciji, a u Tužilaštvu BiH je stanje nešto bolje, jer ih je međunarodna zajednica opremila i dala im podršku. Zbog nedostatka tužilačke istrage ljudima se uskraćuje pravo na pravično suđenje, što ozbiljno narušava princip vladavine zakona – kaže Simić.
Prema njegovim riječima, tužioci su svjesni ovakvog stanja u praksi, ali tvrde da im je za pravu istragu potrebno daleko više resursa, koje nemaju.
Naravno, postoji problem preopterećenosti tužilaca, istrage traju nevjerovatno dugo, naročito u Tužilaštvu BiH. Takođe, velike probleme u radu pravosuđa predstavljaju uticaji na njihov rad. Navešću opet slučaj Dragičević. Siguran sam da Davidov otac Davor vjeruje da skupovi građana nisu politički motivisani, ali je činjenica da se oni politički koriste. S jedne strane, vlast je pravila ustupke gospodinu Dragičeviću koji su protivni propisima, dok je opozicija uzela na sebe da na Anketnom odboru zaključuje i provodi istragu, što je nedopustivo – zaključuje Simić.
Zamjenica predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije PS BiH Aleksandra Pandurević ističe da je pravosuđe rak rana društva i još jedna neuspjela reforma međunarodne zajednice u BiH.
Tužilaštva i tužioci imaju loše i nepotpune optužnice, ali ne možemo reći ni da su sudovi „svete krave“. Najstrašniju rečenicu izrekla je bivša predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso kada je rekla da u BiH postoji pravosudna mafija. Žao mi je što HDZ BiH i SNSD blokiraju donošenje novog zakona o VSTS BiH, koji bi pravosuđe postavio na zdrave noge. Zalažu se za rješenja kroz Strukturalni dijalog, koji je propao – zaključuje Pandurevićeva.
Mala podrška naroda
Krstan Simić podsjeća na nedavno istraživanje Eurobarometra, koje je pokazalo da je podrška građana radu pravosuđa u Sloveniji 29 procenata, u Hrvatskoj manja od 23 odsto, u Bugarskoj oko 30 procenata. Taj pocenat je bio daleko veći u zemljama demokratske tradicije i vladavine zakona, pa je u Finskoj iznosio 82 odsto, Austriji 81, a u Danskoj 80 procenata.
Napominje da istraživanje za BiH nije rađeno, ali da bi sigurno podrška građana bila manja nego u Hrvatskoj. Međutim, prema posljednjem istraživanju Udruženja BH novinari, u institucije vlasti (među kojima je pravosudna) vjeruje tek oko trećina građana BiH, a manje povjerenja uživaju samo političke partije i političari.
(srpskainfo.com)
