Magazin

Na današnji dan / 25. juli

Događaji na današnji dan

306. – Rimska vojska u Eburakumu (današnji Jork) izvikala za cara Konstantina I, sina preminulog Konstancija I Hlora.

315. – Završen Konstantinov slavoluk u Rimu, slavoluk je podignut u čast Konstantinove pobjede nad Makasencijem u bitci kod Milvijskog mosta.

Loading...

1261. – Aleksije Stratigopul, carski vojskovođa Mihaila VIII Paleologa ušao u nebranjeni Konstantinopolj (Carigrad). Latinski car Balduin II pobjegao iz njega. Tako je prestalo da postoji Latinsko carstvo.

1386. – U bitci kod Gorjana hrvatsko plemstvo je porazilo ugarskog palatina kneza Nikolu Gorjanskog i zarobilo ugarsko-hrvatsku kraljicu Mariju i njenu majku Elizabetu koje su zatočene u Novigradu.

1593. – Kralj Francuske Anri IV, kralj Navare prije dolaska na francuski prijesto 1589. i vođa francuskih protestanata, prešao u katoličanstvo.

1701. – Antoan da la Mot Kadilac osnovao je na obali rijeke Mičigen trgovački centar Ponšartren, koji se kasnije razvio u grad Detroit.

1712. – Vojska švicarskih protestanskih kantona u bici kod Vilmergena potukla snage katoličkih kantona, čime su u Švajcarskoj okončani vjerski ratovi.

1766. – Pontiac – poglavica plemena Ottawe – sklopio je mir s Britancima, čime je okončana tri godine ranije započeta pobuna protiv britanske okupacije regije Velikih jezera.

1835. – Danica (časopis) uvodi štokavštinu kao književni jezik te sukladno novom pravopisu mijenjaju naslov u Danica horvatska, slavonska i dalmatinska.

1848. – Austrijanci u bici kod Kustoce porazili snage Sardinske kraljevine, suzbivši prvi značajniji napor za ujedinjenje italijanskih teritorija u jedinstvenu državu.

1870. – Odlukom Dalmatinskog sabora zapisnici saborskih sjednica moraju se pisati hrvatskim jezikom.

1878. – Prva kineska diplomatska misija u SAD stigla u Washington.

1898. – SAD okupirao Portoriko u španjolsko-američkom ratu, Pariškim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen je SAD-u. Istog dana 1953. godine dobio je status pridružene države SAD.

1898. – Završen šahovski turnir u Beču pobedom Zigberta Taraša.

1907. – Japan proglasio protektorat nad Korejom s pravom kontrole vlade te zemlje.

1909. – Francuski pilot Luj Blerio prvi avionom preletio Lamanš. Razdaljinu od 40 kilometara od Lebaraka, kod Kalea, do Dovera preletio za 37 minuta.

1917. – Holanđanka Margareta Gertruda Cele, poznata kao Mata Hari, osuđena na smrt pod optužbom da je špijunirala za Njemce tokom Prvog svjetskog rata.

1934. – Nacisti u Beču ubili kancelara Austrije Engelberta Dolfusa.

1943. – Veliko fašističko vijeće smijenilo Benita Mussolinija s vlasti.

1952. – Stupio na snagu ugovor o Evropskoj zajednici za ugalj i čelik, što je bila prva faza stvaranja Evropske unije.

1956. – U sudaru italijanskog i švedskog broda “Andrea Dorija” i “Stokholm” ispred obala SAD u Atlantskom okeanu poginulo 50 osoba.

1957. – Tunis postao republika, za predsednika izabran Habib Burgiba.

1963. – SSSR, SAD i Velika Britanija zaključili ugovor o zabrani nuklearnih proba u vazduhu, pod vodom i u kosmosu.

1967. – Francuski predsednik Šarl de Gol završio je svoj govor u Montrealu usklikom „Živeo slobodni Kvebek“, što je izazvalo oštar protest kanadskog premijera Lestera Pirsona. De Gol je bio primoran da skrati posetu Kanadi.

1968. – Papa Pavle VI zabranio vjernicima Rimokatoličke crkve sve vještačke metode sprečavanja začeća.

1978. – U Bristolu, u Velikoj Britaniji, rođena je Louise Brown, prvo dijete u svijetu začeto umjetnim načinom (“beba iz epruvete”).

1981. – U kineskoj provinciji Sečuan u poplavama je poginulo više od 700 ljudi, a milion i po je ostalo bez domova.

1982. – Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat u Bejrutu potpisao deklaraciju kojom je prihvatio rezolucije Ujedinjenih nacija o postojanju države Izrael.

1990. – Hrvatski sabor donio amandmane na Ustav SRH. Iz službenog naziva Hrvatske izbačen pridjev socijalistička, iz zastave je izbačena zvijezda petokraka i vraćen hrvatski grb.

1991. – Sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov predložio liderima Komunističke partije Sovjetskog Saveza novu platformu u kojoj izgradnja komunizma više nije osnovni cilj i pozvao ih da odbace zastarjele ideološke dogme.

1992. – Italijanska vlada poslala 7.000 vojnika na Siciliju, u nastojanju da razbije mafiju.

1993. – Centralna banka Rusije saopštila je da će u okviru drastične monetarne reforme preduzete u borbi protiv inflacije, iz opticaja povući sve novčanice štampane prije 1992

1994. – Izrael i Jordan u Washingtonu potpisali deklaraciju kojom je okončano ratno stanje između dve države.

1995. – Počela akcija Hrvatske vojske i HVO-a operacija Ljeto ’95., kojom su zauzeli 1600 kvadratnih kilometara zapadnog dijela BiH.

1995. – Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru SFRJ u Hagu podigao optužnice protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Milana Martića i još 21 osobe, uglavnom komandanata i stražara zatvoreničkih logora u Bosni. Predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i general Ratko Mladić optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

2000. – Air Franceov Aerospatiale Concorde srušio se ubrzo nakon polijetanja sa aerodroma u Parizu uslijed požara ubivši svih 109 putnika i članova posade i četvero ljudi na tlu.

2001. – General Hrvatske vojske Rahim Ademi, optužen za zločine nad Srbima 1993. u Medačkom džepu, kod Gospića, u Hrvatskoj, predao se Haškom tribunalu. Na osnovu odluke Sudskog vijeća 20. februara 2002. Ademi pušten na slobodu do početka suđenja.

2002. – Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao zakon kojim se Rusima dozvoljava da prodaju i iznajmljuju zemljišne posjede, prvi put od 1917.

2011. – Specijalne jedinice Kosovske policijske službe, Rosu, započele zauzimanje administrativnih punktova Jarinje i Brnjak na sjeveru Kosova. Kao odgovor na akcije vlasti u Prištini, lokalni Srbi su započeli blokadu najvažnijih putnih pravaca.

Rođeni na današnji dan

1016. – Rođen Kazimir I, vojvoda od Poljske.

1783. – Rođen južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar. Oslobodio je najveći dio Južne Amerike od španske vlasti i bio prvi predsjednik Kolumbije i Gornjeg Perua, koji je po njemu nazvan Bolivija.

1828. – Rođen ruski pisac, književni kritičar i revolucionar Nikolaj Černiševski. Njegovo političko djelovanje u carskoj Rusiji prekinuto je progonom u Sibir. Zalagao se da književnost bude oruđe društvene kritike, a u djelu „Šta da se radi“ iznio je svoje socijalističko-utopijske poglede na društvo.

1848. – Rođen Arthur James Balfour, britanski državnik.

1876. – Rođen Alfredo Casella, talijanski dirigent, pijanist i skladatelj.

1894. – Rođen Gavrilo Princip, pripadnik pokreta “Mlada Bosna” i atentator na austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda.

Gavrilo Princip ispred sudnice
Gavrilo Princip ispred sudnice

1894. – Rođen Walter Brennan, američki filmski glumac

1905. – Rođen Elias Canetti, njemačko-jevrejski književnik i dobitnik Nobelove nagrade.

1920. – Rođen Rozalind Frenklin, engleski naučnik.

1924. – Rođena Estelle Getty, američka glumica (“Sophia” u seriji Golden Girls).

1952. – Rođen Milorad Bibić Mosor, hrvatski novinar i TV-voditelj.

1976. – Rođen Jovica Tasevski – Eternijan, makedonski pjesnik, esejista i književni kritičar.

1978. – Rođen Luis Džoj Braun, prva “beba iz epruvete”.

1983. – Rođen Nenad Krstić, srpski košarkaš.

1985. – Rođen Džejms Laferti, američki glumac.

Umrli na današnji dan

306. – Umro Konstancije I Hlor, rimski car.

1564. – Umro Ferdinand I., njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj.

1794. – Umro André Chénier, francuski pjesnik.

1834. – Umro Samuel Taylor Coleridge, engleski pjesnik, jedan od utemeljitelja engleskog romantizma

1843. – Umro Čarls Mekintoš, škotski hemičar.

1878. – Umrla Milica Stojadinović Srpkinja, srpska književnica.

1883. – Umro Metju Veb, prvi čovjek koji je 1875. preplivao kanal Lamanš, utopio se prilikom pokušaja da prepliva reku iznad Nijagarinih vodopada.

1986. – Umro Vincente Minnelli, američki režiser talijanskog podrijetla i dobitnik Oskara.

1991. – Umro američki pisac, poreklom poljski Jevrej, Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišu, mada se njegova djela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu (“Rob”, „Satana u Goraju“, „Mađioničar iz Lublina“).

2000. – Umro francuski filmski režiser Klod Sote, koji se proslavio filmom „Vreli asfalt“. Za film „Sasvim obična priča“ osvojio je 1980. Oskara za najbolji strani film.

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Sveti mučenici Proklo i Ilarije.

– Ikona Presvete Bogorodice Trojeručice .

– Prepodobni Mihail Malein.

– Sveti mučenik Golinduha.

– Sveta Veronika.

– Sveti mučenici Teodor i Jovan

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Izdvojeno

Close
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!