Magazin

Običaji koji se vezuju za Badnji dan – dan pun simbolike

Običaje oko Badnjeg dana su Srbi naslijedili od svojih predaka i dalje ih održavaju.

Za badnjak, badnje drvo, sječe se, najčešće, stabaoce ili, samo, grana hrasta koji je kod Slovena oduvek bio sveto drvo.

Ovaj dan u svom praznovanju je zadržao mnoštvo narodnih običaja, a sam naziv nosi po badnjaku koji je centralni deo proslave. Badnjak koji je po pravilu grana hrasta je zaostavština paganskih Slovena i njihovih običaja gdje je to bilo sveto drvo, a koje se su Srbi integrisali sa pravoslavljem.

Loading...

Ime badnjak je vezano za reč “bdjenje” jer se ovog dana dočekuje (bdi) najradosniji hrišćanski praznik.

Običaji su veoma raznoliki od mjesta do mjesta, ali neke karakteristike su svuda iste.

Ujutru Badnjeg dana se odlazi u šumu po badnjak, obično sam domaćin. Danas, s obzirom da se životni stil u mnogome promijenio, većina porodica kupuje simbolično nekoliko grančica badnjaka i malo slame.

Badnjak i slama se unosi u kuću kad padne mrak.Noseći badnjak domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva deca idu za njim pijučući kao pilići.

Domaćin obilazi sve uglove doma bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima. Ostali orasi i lješnici se ostavljaju i najčešće se jedu sa medom. Orahe koji su u uglovima niko ne uzima. Preko dijela slame se stavlja stoljnak i tu se večera. Na stolu se ne smiju naći viljuške i noževi, da se, kako kažu, Isus Hrist ne bi povredio.

Slama, jedenje na podu i orasi su simboli kulta mrtvih, simbolično sećanje na preminule pretke. Iz istog razloga večera protiče u tišini, a sama trpeza se ne rasprema tri dana, da se duhovi ne bi rasterali. U relijgijskom kontekstu, slama u domu se tumači kao sećanje na to da se Isus Hrist rodio na slami.

Trpeza za Badnji dan je posna, s obzirom da je to posljednji dan božićnog posta, bogata i svečana.Nekim jelima se pridavao poseban, magijski značaj, zato su ona i obavezna: riba, pasulj, beli luk, kupus, orasi, lješnici, jabuke, suve šljive, med.

Paljenje badnjaka označava završetak Badnjeg dana i uvod u Božić. Badnjak se celiva, maže medom i stavlja na ognjište. Običaj nalaganja badnjaka na vatru veoma je star, spominje se još 1272.god. u pisanim izvorima.

Djeca „džaraju“ vatru, odnosno grančicama raspaljuju vatru izazivajući pregršt varnica i iskri govoreći „koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica…“ nabrajajući svu stoku i žive čije se blagostanje priželjkuje.

Na prvi dan Božića dočekuje se položajnik – osoba koja će prva ući u kuću, odlazi se u crkvu na službu i pričest i jede prvi mrsni doručak.

Božić je uvek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.

Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vernici koji poštuju Julijanski kalendar: Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Želimo vam srećan Badnji dan i Badnje veče, i da ih provedete u miru i slozi, okruženi porodicom i prijateljima.

Izvor: mondo.rs

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!