Upozorenja na nezdravu hranu kao na cigaretama
Novi prijedlog zakona u Hrvatskoj mogao bi donijeti upozorenja na nezdravu hranu, slična onima na kutijama cigareta, uz stroža pravila o marketingu usmjerenom na djecu. Inicijativu su pokrenula Udruženje za zdravo življenje POST i Udruženje za prevenciju prekomjerne težine, koja su sačinila Prijedlog zakona o zaštiti djece od gojaznosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda.
Zabrinjavajući podaci o dječjoj gojaznosti
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 36,1 odsto osmogodišnje djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost, što tu zemlju svrstava među evropske sa najvećom stopom gojaznosti kod djece. Doktor porodične medicine Dražen Gorjanski, jedan od autora prijedloga, upozorio je da gojaznost povećava rizik od dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog pritiska, poremećaja metabolizma masti i masne bolesti jetre, ali i da značajno utiče na psihičko zdravlje, samopouzdanje i društvene odnose djece.
Šta predviđaju nova pravila
Prijedlogom se predviđa uvođenje jednostavnih upozoravajućih oznaka na prednjoj strani ambalaže, kojima bi potrošači bili upozoreni na visok sadržaj šećera, soli ili zasićenih masti. Takođe, predlaže se obaveza obezbjeđivanja zdravijih prehrambenih izbora, dostupnost pitke vode na mjestima gdje se konzumira hrana, kao i edukacija trudnica i djece o marketinškim tehnikama prehrambene industrije.
„Zakon ne zabranjuje nijedan prehrambeni proizvod niti građanima oduzima slobodu izbora. Cilj je omogućiti bolje informisanje potrošača”, rekao je Gorjanski.
Ograničenje marketinga i reklama
Predloženim pravilima ograničio bi se marketing nezdrave hrane koji koristi dječje likove, crtane junake, igračke, igre, influensere popularne među djecom i druge sadržaje namijenjene najmlađima. Pravila bi se odnosila i na društvene mreže poput TikToka i Instagrama, ali samo u dijelu koji se tiče promocije prehrambenih proizvoda djeci.
Gorjanski je odbacio tvrdnje da zakon uvodi novi porez na nezdravu hranu. Kako je objasnio, prijedlog ostavlja mogućnost da Vlada u budućnosti razmotri fiskalne mjere ako za to budu postojali stručni razlozi i odgovarajuće procjene. Škole bi postepeno trebalo da usklade svoju prehrambenu ponudu sa propisanim standardima, što znači da proizvodi s nepovoljnim nutritivnim sastavom ne bi bili dio redovne školske ishrane.
„Djeca neće ostati bez užine. Cilj je da ponuda bude nutritivno kvalitetnija, a ne siromašnija”, istakao je Gorjanski.
Kriterijumi nutritivnog kvaliteta zasnivali bi se na međunarodno priznatim modelima, prije svega na modelu Svjetske zdravstvene organizacije za evropsku regiju. Pravila bi se jednako primjenjivala na domaće i uvozne proizvode, uključujući i tradicionalne proizvode ukoliko imaju nepovoljan nutritivni sastav.
Poseban dio prijedloga posvećen je zaštiti djece od reklama koje promovišu mršavljenje i nerealne ideale tjelesnog izgleda. Sprovođenje zakona nadzirala bi nadležna inspekcijska tijela, dok bi proizvođači i uvoznici morali svoje proizvode označavati u skladu sa propisanim pravilima.
Gorjanski je naglasio da nijedan zakon sam po sebi ne može riješiti problem dječje gojaznosti, ali da međunarodna istraživanja pokazuju da kombinacija upozoravajućih oznaka, ograničavanja marketinga i poboljšanja prehrambenog okruženja može imati pozitivan efekat.
Prijedlog zakona izradila su Udruženje za zdravo življenje POST i Udruženje za prevenciju prekomjerne težine. Građani, ljekari, roditelji i predstavnici prehrambene industrije komentare mogu dostaviti do 15. septembra, prije nego što prijedlog bude upućen u saborsku proceduru, prenosi Bljesak.info.
