Klimatski ekstremi su nova stvarnost, upozorava Goran Trbić
Toplotni talasi sa temperaturama oko 40 stepeni, snažne oluje, grad, obilne padavine, suše i požari sve su češći u Bosni i Hercegovini, a profesor klimatologije i dekan banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) Goran Trbić kaže da su klimatski ekstremi sada nova stvarnost. U razgovoru za „Nezavisne novine“ on je istakao da prilagođavanje na nove uslove nema alternativu i upozorio da bi, bez zaustavljanja rasta emisija CO2, ekstremi u narednim decenijama mogli biti još izraženiji.
Uzroci klimatskih ekstrema
Trbić objašnjava da su ovakve pojave direktna posljedica globalnog zagrijavanja, koje je dominantno izazvano čovjekovim aktivnostima, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva. Dodatne emisije CO2 i drugih gasova, kako navodi, sprečavaju normalno hlađenje atmosfere i dovode do akumulacije toplote, što rezultira globalnim povećanjem temperature. Na lokalnom nivou, dodaje, rastu temperature doprinose i takozvana gradska ostrva toplote, nastala zbog urbanizacije i sve većih asfaltnih i betonskih površina u urbanim centrima.
Više temperature vazduha, prema njegovim riječima, povećavaju isparavanje i koncentraciju vodene pare u atmosferi, što dodatno stvara veću nestabilnost i češće i intenzivnije pojave oluja, gradonosnih oblaka, grada i obilnih padavina.
Zašto vrućine donose oluje
Na pitanje zašto nakon velikih vrućina gotovo redovno dolaze snažna nevremena, Trbić kaže da tokom dugotrajnih toplih perioda dolazi do akumulacije energije i vodene pare u atmosferi. Prodor hladnog vazduha tada je okidač za nastanak hladnog fronta, jer se hladniji vazduh podvlači ispod toplog, koji se uzlaznim strujanjem naglo premješta u više slojeve atmosfere. To izaziva veliku nestabilnost, praćenu munjama i gromovima, gradom i pljuskovima.
Poplave, požari i nepripremljeni gradovi
Kada je riječ o posljedicama koje nas očekuju, profesor ističe da svi nabrojani ekstremi stvaraju brojne probleme, ali su poplave i požari do sada odnijeli najviše ljudskih života. Podsjeća da su poplave iz 2014. godine u slivu Vrbasa i Bosne, kao i intenzivne padavine u okolini Jablanice u jesen 2024, u Bosni i Hercegovini odnijele više od 50 ljudskih života.
Govoreći o spremnosti gradova i infrastrukture, Trbić ukazuje da plansko širenje gradova u BiH nije pratilo nove klimatske uslove. Sistemi za odvodnjavanje padavinskih voda, objašnjava, projektovani su za intenzitete koji su bili uobičajeni prije nekoliko decenija, pa današnje obilne kiše često premašuju njihove kapacitete i dovode do urbanih poplava. Dodaje da bi se povećanje temperature u gradovima moglo ublažiti većim brojem parkova i sadnjom drveća oko stambenih zgrada.
Bez smanjenja CO2 nema stabilizacije
Trbić poručuje da se građani moraju prilagoditi novim uslovima, jer prilagođavanje nema alternativu. Tokom ekstremnih vrućina, kako kaže, treba se pridržavati preporuka zdravstvenih radnika, posebno kada su u pitanju starija populacija i bolesnici.
Dugoročne klimatske projekcije, dodaje, zavise od kretanja koncentracije CO2 u atmosferi, a taj trend još uvijek raste. Ukoliko se ne zaustavi, temperature i ekstremi će nastaviti da se povećavaju. Ipak, primjećuje da postoji politička volja, naročito kod najrazvijenijih zemalja svijeta, da svoje ekonomije zasnuju na dekarbonizaciji i obnovljivim izvorima energije. Bez smanjenja emisija ne može se očekivati stabilizacija temperature, a neophodno je pronaći i adekvatne načine prilagođavanja na nove klimatske uslove, posebno u oblasti zdravlja, poljoprivrede i vodosnabdijevanja.
