Igor Dodik: Republika Srpska priznatija na međunarodnom planu nego ikad
Igor Dodik, organizacioni sekretar SNSD-a, ocijenio je da je Republika Srpska priznatija na međunarodnom planu nego ikad ranije, jer, kako je rekao, ima sagovornike i prijatelje kojima može da prenese svoju priču i sve ono što se događalo u protekle tri decenije. On je u izjavi za ATV predstavio niz ekonomskih pokazatelja i najavio nastavak investicionog ciklusa.
Najveći investicioni ciklus do sada
Prema njegovim riječima, bruto domaći proizvod RS iznosi 18,7 milijardi KM, a do kraja 2026. godine mogao bi da dostigne 20 milijardi KM. Ovogodišnji investicioni ciklus ocijenio je najvećim do sada, uz napomenu da Vlada Republike Srpske, na čelu sa Savom Minićem, ulaže više od 7,3 milijarde KM. To su, kako je naglasio, politike SNSD-a i njegovih koalicionih partnera.
Dodik je izrazio ponos zbog ekonomskih mjera, među kojima je izdvojio povećanje plata i penzija, boračkog dodatka i materinskog dodatka. Pozivajući se na statističke podatke, naveo je da je u posljednja dva mjeseca inflacija zabilježila pad, a cijene hrane i pića su, kako tvrdi, u blagom opadanju.
On je kazao i da RS ima više od 290.000 zaposlenih, što je rekordna brojka. Prosječna plata iznosi 1.700 KM, a cilj je da se poveća na 2.000 do 2.500 KM, kako bi bila iznad prosjeka. Te mjere, prema njegovim riječima, sprovodi Vlada Republike Srpske.
Poređenje zaduženosti
Dodik je odgovorio i na tvrdnje o prezaduženosti RS. Istakao je da zaduženost iznosi 36 odsto BDP-a, dok je, kako je rekao, u Srbiji 42 odsto, u Hrvatskoj skoro 50, u Sloveniji 58, a pojedine evropske zemlje imaju i 88 odsto. Takvo poređenje, dodao je, pokazuje da je RS među najmanje zaduženim, ne samo u regionu nego i šire.
Podsjetio je da su otvoreni finansijski tokovi vrijedni više od 500 miliona evra. Novac koji je obezbijeđen, podignut ili dobijen kroz zaduživanje, kako tvrdi, usmjeren je u investicije, a ne u tekuću potrošnju, s ciljem rasta BDP-a i životnog standarda.
Infrastruktura i energetika
Razvoj infrastrukture Dodik je označio kao jedan od osnovnih preduslova za dolazak investitora i otvaranje novih radnih mjesta. Zbog pritisaka i blokade finansijskih tokova, kako je rekao, ranije nije bilo moguće ulagati u projekte od značaja za ruralna područja, poput puteva, niskonaponske elektromreže i vodovodne mreže. Danas se, kako tvrdi, u gotovo svakoj opštini i gradu grade bolnice, škole, auto-putevi i druga infrastruktura.
U razvoju RS u narednih deset godina energetska stabilnost je, prema njegovim riječima, jedan od najvažnijih prioriteta. Realizacija tih projekata donijela bi višak energije koji se može prodavati, što je posebno značajno s obzirom na rast cijena struje. Dodik je kao prioritete izdvojio i data centre i vještačku inteligenciju, uz poruku da RS mora pratiti trendove.
On je naveo da se sa potencijalnim stranim investitorima razgovara gotovo na sedmičnom nivou, ali da su za njihove projekte potrebni putevi, auto-putevi i efikasna administracija. Digitalizacija javne uprave, smatra on, preduslov je za ubrzanje razvoja i smanjenje prostora za korupciju, jer bi se jednim klikom moglo doći od rodnog lista do građevinske dozvole.
Problemi i povratak mladih
Kao najveće unutrašnje probleme Dodik je izdvojio višegodišnje političke i finansijske pritiske. Podsjetio je da su finansijski tokovi bili zatvoreni i da se čekalo da RS ne isplati plate ili penzije, ali da je sve prevaziđeno. Blokade iz Sarajeva, kako je kazao, usporile su realizaciju važnih projekata, a osporava se i aerodrom u Trebinju.
Kao unutrašnje slabosti naveo je birokratiju, korupciju koja se pojavljuje na svim nivoima i izostanak pravosudnog epiloga u otkrivenim malverzacijama. Nadležni organi i ministarstva, istakao je, otkriju nepravilnosti, ali se postupci često ne sprovedu do kraja, što je, kako je rekao, ozbiljan problem.
Odlazak mladih Dodik je svrstao među najveće izazove, ali je naglasio da se sa tim suočava cijeli region, uključujući Hrvatsku i Federaciju BiH. Poručio je da radnu snagu i znanje treba vratiti iz inostranstva te da studentima koji odu treba omogućiti da se vrate i stečeno iskustvo prenesu Republici Srpskoj. Pozvao se na podatak ministra prosvjete Borivoja Golubovića da je prošle školske godine u škole u RS upisano više od 500 djece iz porodica koje su se vratile iz inostranstva. Dodao je i da prilikom obilazaka lokalnih zajednica sve češće sreće porodice povratnike.
