Tri decenije poslije rata: političari forsiraju svađe umjesto pomirenja
Iako je od završetka rata u BiH prošlo više od tri decenije, političari u ovoj zemlji i dalje forsiraju svađe umjesto pomirenja, dok međunacionalne tenzije postaju sve izraženije. Istovremeno, partije koje javno podstiču sukobe iza zatvorenih vrata često uspješno sarađuju na podjeli vlasti.
Svjež primjer takve dvoličnosti dolazi iz Federacije BiH, gdje pojedine stranke Ratka Mladića, koji je preminuo u Hagu dok je služio zatvorsku kaznu za ratne zločine, javno označavaju najpogrdnijim imenima, a istovremeno sa SDS-om obavljaju razmjenu biračkih odbora. Članovi SDS-a, s druge strane, ne kriju da Mladića smatraju ratnim herojem.
Francuska i Njemačka kao primjer
Uporedo s tim, primjer brzog pomirenja stiže iz zapadne Evrope. Francuska i Njemačka su već 1976. godine, 31 godinu nakon Drugog svjetskog rata, zajednički stvorile oko 90 odsto onoga što je danas EU. Začetak tog procesa bio je 1950. godine, kada je Robert Šuman, bivši francuski premijer, predložio ekonomsko povezivanje dvije zemlje kroz zajednicu za ugalj i čelik. Godine 1962. Konrad Adenauer i Šarl de Gol utrli su put institucionalnoj saradnji u obrazovanju, kulturi sjećanja i međusobnom poštovanju, što je potvrđeno Elizejskim sporazumom. I pored Holokausta koji je Njemačka počinila nad Jevrejima, već 1965. godine dvije zemlje su uspostavile pune diplomatske odnose i kontakte na svim nivoima.
Prekretnica 2006. godine
U BiH je, međutim, zamah ka pomirenju zaustavljen padom Aprilskog paketa ustavnih promjena 2006. godine. Do tada su ukinuti Vojska RS, HVO i Armija BiH, formirane zajedničke institucije uz podršku predstavnika sva tri naroda, a prvi sastav Predsjedništva BiH krenuo je u izgradnju kulture poštovanja i sjećanja. Političari iz FBiH redovno su dolazili na Dan Republike Srpske, dok su vlasti Srpske izvještajem o Srebrenici 2004. godine uputile izvinjenje za taj zločin. Razmatrane su zajedničke komemoracije stradalih svih naroda, a praksu je započelo Međureligijsko vijeće BiH polaganjem vijenaca na mjestima zločina.
Analitičarka o interesima elita
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, ističe da su partije na vlasti opstajale upravo podižući nacionalne tenzije i produbljujući jaz među etničkim grupama. Širile su mržnju uz podršku drugih stubova društva, dok su istovremeno iza kulisa sklapale dogovore o izbornoj i političkoj podjeli sa ljutim protivnicima. Lični i partijski interesi, prema njenim riječima, odnijeli su prevagu nad opštim dobrom, a mržnja, netrpeljivost i korupcija uzele su toliko maha da se postavlja pitanje kako prevazići mračno nasljeđe kvazipolitičkih elita.
Najave postizborne koalicije
Uprkos usijanoj atmosferi u javnosti, već postoje nagovještaji da je postizborna koalicija praktično formirana. Iz FBiH stižu informacije da SDA i HDZ pripremaju zajedničko formiranje vlasti nakon izbora, uz moguće uključivanje SDP-a ako bude potrebno za većinu. HDZ, navodno, želi da partner iz Republike Srpske bude SNSD. Slične tenzije prisutne su i šire u regionu, a koncerti Marka Perkovića, poznatog po pjesmama s elementima veličanja ustaštva, gotovo svaki put dovode do međudržavnog incidenta između Srbije i Hrvatske.
