Modernizacija željeznice u Hrvatskoj: Planirana ulaganja od šest milijardi evra
U susjednoj Hrvatskoj u toku je opsežan investicioni ciklus kojim je predviđeno da se do 2035. godine sprovede temeljita modernizacija željeznice, a ukupna procijenjena vrijednost planiranih radova iznosi oko šest milijardi evra.
Prema podacima koje su objavili HŽ Infrastruktura i nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, osnovni cilj ovog poduhvata jeste značajno podizanje nivoa bezbjednosti, povećanje brzine i veća propusna moć cjelokupne mreže. Trenutno stanje infrastrukture nameće ozbiljne poteškoće, pa su na čak 237 kilometara na snazi određena brzinska ograničenja. Željeznička mreža u toj zemlji prostire se na ukupno 2.617 kilometara, od čega je 166 kilometara van funkcije, dok dvokolosiječni kolosijeci čine tek oko 400 kilometara.
Cilj veća brzina i propusnost kolosijeka
Pored samog stanja pruga, usporavanju saobraćaja doprinose i aktuelni radovi na obnovi i redovnom održavanju. Tokom 2025. i 2026. godine najveća kašnjenja putničkih kompozicija zabilježena su na linijama koje povezuju Zagreb sa Koprivnicom, Osijekom i Splitom. Zbog toga se izgradnjom drugog kolosijeka nastoji eliminisati prinudno čekanje na ukrštanje vozova, što na jednokolosiječnim dionicama često drastično produžava putovanje.
Nakon završetka planiranih zahvata, putnički vozovi bi na međunarodnim koridorima trebalo da razvijaju brzine do 160 kilometara na čas, na regionalnim pravcima do 120, dok bi na lokalnim prugama gornja granica iznosila 80 kilometara na čas. Nadležni ističu da su ova izdvajanja istorijska, podsjećajući da je u protekloj deceniji uloženo preko dvije milijarde evra, te da su ulaganja u 2025. godini bila skoro petostruko viša u odnosu na 2017. godinu.
Najobimniji projekat na dionici Dugo Selo – Novska
Na glavnim saobraćajnim pravcima izdvaja se nekoliko ključnih gradilišta. Kao finansijski najteži pojedinačni željeznički poduhvat najavljen je ugovor za dionicu Dugo Selo – Novska, čija vrijednost dostiže gotovo 700 miliona evra.
Istovremeno, radovi na pravcu Dugo Selo – Križevci stigli su do 99 odsto realizacije, a preostale aktivnosti koncentrisane su uglavnom oko stanice Dugo Selo, uz rok završetka do kraja 2026. godine. Taj projekat se suočavao sa višegodišnjim kašnjenjima zbog finansijskih krahova izvođača, odnosno stečaja preduzeća Hidroelektra niskogradnja i predstečajnog postupka DIV Grupe. S druge strane, dionica Križevci – Koprivnica – državna granica privodi se kraju, građevinski radovi bi trebalo da budu okončani do kraja tekuće godine, a uvođenje projektovane brzine od 160 kilometara na čas očekuje se sa primjenom voznog reda za sezonu 2026/2027.
Povezivanje prema Rijeci i obnova regionalnih pravaca
Značajna sredstva biće usmjerena i na pravac koji povezuje luku Rijeka, Zagreb i granicu sa Mađarskom. Za dionice takozvane nizinske pruge Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani u toku je izrada idejnih rješenja, a podnošenje zahtjeva za lokacijske dozvole planirano je do kraja 2026. godine. Na pravcu Hrvatski Leskovac – Karlovac traju pripreme za rekonstrukciju i dogradnju 44 kilometra kolosijeka, elektrifikaciju, modernizaciju signalno-sigurnosnih sistema i uređenje stanica u Karlovcu, Jastrebarskom i Hrvatskom Leskovcu, sa predviđenim rokom završetka tokom 2029. godine.
Plan obnove obuhvata i niz regionalnih i lokalnih pruga, uključujući pravce Knin – Zadar, Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Kloštar, Pitomača – Kloštar, Banova Jaruga – Daruvar, Osijek – Koška, te željezničke pravce u Istri. Za trogodišnji period od 2026. do 2028. predviđene su investicije od 1,4 milijarde evra, od čega 232 miliona za regionalne, a 84 miliona evra za lokalne pravce.
Brojne administrativne i tehničke prepreke
Iako su ciljevi visoko postavljeni, u resornom ministarstvu napominju da proces modernizacije ne može teći brzo. Kao glavne kočnice navode se dugotrajna izrada projektne dokumentacije, manjak stručnih projektanata, komplikovano rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, sporo dobijanje dozvola, izmjene prostorno-planske dokumentacije, kao i dugotrajni postupci javnih nabavki.
