Najčešći uzroci požara u domaćinstvima: Savjeti vatrogasaca
Zaboravljen šporet, neoprezno odlaganje pepela na terasi i neispravni kućni aparati predstavljaju ozbiljne prijetnje po bezbjednost doma, a kako ističu stručnjaci, najčešći uzroci požara u stambenim objektima mogu se pravovremeno izbjeći odgovornim ponašanjem. Pred početak sezone grijanja dodatnu opasnost stvaraju i dotrajale električne instalacije koje teško podnose opterećenje savremenih grijaćih tijela.
Komandir banjalučke Vatrogasno-spasilačke brigade Miroslav Malinić naglasio je da uključen šporet spada među redovne izvore plamena u domovima, ali da rizik nose i druge instalacije i mašine koje građani ne servisiraju redovno. Prema njegovim riječima, do problema mogu dovesti neočišćeni klima-uređaji, mašine za pranje posuđa, kao i mašine i sušilice za veš. On je upozorio da bilo koji aparat sa grijačem može izazvati vatru ukoliko dođe do kvara ili otkazivanja sigurnosnih sklopova.
Opasnosti od produžnih kablova i neodržavanih uređaja
Posebnu pažnju, kako navodi Malinić, treba obratiti na produžne kablove u koje se priključuje više uređaja istovremeno, naročito snažnih potrošača poput grijalica. On je napomenuo da kvalitetan produžni kabl posjeduje propisanu snagu koja se smije koristiti. Dok punjači za telefone troše minimalno struje i ne prave problem, pojedini građani u iste kablove uključuju fenove ili grijalice, što stvara veliki rizik. Takođe, kod namotanih produžnih kablova dolazi do pojave induktivnog napona, usljed čega se kabl pregrijava i topi se zaštitna izolacija.
Odlaganje pepela i nemar na balkonima
Pored kućnih aparata, vatra često bukne i zbog svijeća koje se ostave da gore bez nadzora, kao i zbog neodgovornog bacanja žara. Malinić je objasnio da pojedini stanari užareni pepeo iz pepeljare istresu u smeće koje potom odlože na balkon. U mnogim zgradama terase služe kao prostor za odlaganje viška stvari, pa kada se tu baci topla pepeljara misleći da je pepeo ugašen, lako dolazi do buktinje. U takvim situacijama zapravo ne gori sam balkon, već predmeti koji su na njemu nagomilani.
Pravilno postupanje i zabrana gašenja ulja vodom
Ukoliko dođe do incidenta, stanari su dužni da pokušaju ugasiti početni plamen, ali isključivo ako time ne dovode u opasnost sebe ili druge ljude. Kada se zapali električni aparat, osnovno pravilo jeste da se odmah prekine dotok struje izvlačenjem kabla iz utičnice, dok je kod vatre na šporetu presudno znati šta tačno gori.
Komandir banjalučkih vatrogasaca posebno je podvukao da se zapaljeno ulje nikada ne smije polivati vodom. Ulje dostiže temperaturu višu od 330 stepeni i ne miješa se s vodom. Prilikom sipanja, voda kao teža tečnost pada na dno posude i u djeliću sekunde prelazi u paru, pri čemu se njena zapremina uvećava hiljadu puta. Taj proces dovodi do burnog izbacivanja vrelog ulja napolje, što može u trenutku zapaliti zavjese, kuhinjske elemente i čitavu prostoriju. Umjesto vode, posudu treba smireno prekriti odgovarajućim poklopcem ili krpom i tako ugušiti plamen bez panike.
