Zašto položaj Jevreja u BiH i dalje opterećuju podjele
Izraelski dnevnik Haaretz objavio je uoči izbora zakazanih za 4. oktobar obimnu analizu u kojoj naglašava da položaj Jevreja u BiH i nakon sedamnaest godina od odluke u Strazburu karakteriše nemogućnost kandidovanja za najviše državne funkcije.
Ustavna ograničenja i neizvršene presude
Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci podsjetio je za ovaj medij na pravnu borbu koju je pred Evropskim sudom za ljudska prava vodio zajedno sa predstavnikom romske zajednice Dervom Sejdićem. Iako je sud još 2009. godine donio presudu kojom je utvrđeno postojanje diskriminacije pri izboru članova Predsjedništva BiH i delegata u Dom naroda parlamenta na nivou BiH, ustavne odredbe koje te pozicije dodjeljuju isključivo konstitutivnim narodima do danas nisu promijenjene. Finci je povodom eventualne kandidature naglasio da bi, ukoliko bi Ustav bio izmijenjen a njegova prijava prihvaćena, bio spreman na takav korak, ali je i primijetio da je tek nešto mlađi nego što je bio Biden u trenutku kada je odustao, pa se postavlja pitanje da li je vrijeme i za njegovo povlačenje.
Prema rješenjima sadržanim u Aneksu IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, Predsjedništvo čine tri člana, dok državni Dom naroda broji po pet bošnjačkih, srpskih i hrvatskih delegata. Ovakav okvir, kako navodi list, mogućnost obavljanja tih funkcija uskraćuje za više od 100.000 građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda. Sama jevrejska zajednica danas broji manje od hiljadu članova, od kojih približno polovina živi u Sarajevu.
Zalaganje za ravnopravnost bez rušenja mira
Predsjednica Jevrejske opštine Sarajevo Rahela Džidić upozorila je da trenutno stanje karakteriše odsustvo oružanog sukoba, ali da se to ne može nazvati istinskim mirom. Ona je ukazala na to da su se tri vodeće etničke zajednice poslije rata primarno posvetile izgradnji sopstvenih nacionalnih struktura, dok je izostao interes za izgradnju Bosne i Hercegovine kao zajedničke države. Džidićeva je istovremeno podvukla da manjine uvažavaju značaj Dejtona koji je donio prestanak rata, te da ne žele biti označene kao njegovi protivnici, dodajući da nesposobnost zajedničkog dogovora o ustavnim promjenama dovodi u pitanje i mogućnost upravljanja državom.
Sličan stav iznio je i Vladimir Andrle, predsjednik jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva La Benevolencija, ocjenjujući da se postojeći sistem zloupotrebljava za jačanje etnonacionalističkog narativa pred izbore. U analizi se navodi i da su podijeljene reakcije u javnosti pratile smrt i sahranu u Beogradu nekadašnjeg generala Ratka Mladića, koji je osuđen za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Vjekovno prisustvo i humanitarno djelovanje
List Haaretz se osvrnuo i na istorijski kontekst boravka Jevreja na ovim prostorima, još od dolaska Sefarda protjeranih iz Španije, podsjećajući da su pripadnici ovog naroda prije dva vijeka imali svoje imenovane predstavnike u vlasti, dok su danas svedeni na status manjine bez temeljnih političkih prava. U tekstu se podsjeća i na Emerika Bluma, nekadašnjeg sarajevskog gradonačelnika koji je preživio Holokaust, kao i na ulogu društva La Benevolencija u proteklom ratu.
Ovo udruženje je uz pomoć međunarodnih partnera organizovalo evakuaciju više od 2.000 ljudi, vodeći istovremeno apoteku, školu i javnu kuhinju koja radi i danas. Andrle, koji je rat dočekao kao sedmogodišnjak a rukovođenje organizacijom preuzeo 2022. godine, poručio je da Jevreji i danas osjećaju trajnu odgovornost prema društvu u cjelini i nastoje dati doprinos prevazilaženju predrasuda, bez obzira na svoju malobrojnost.
