Zašto je poskupljenje električne energije u BiH postalo neminovno
Predsjednik BH Komiteta CIGRE Zijad Bajramović ocijenio je u razgovoru za BHRT da je poskupljenje električne energije u Bosni i Hercegovini neminovnost kako bi se obezbijedila sredstva za obnovu i modernizaciju cjelokupnog elektroenergetskog sistema, uz napomenu da vlasti istovremeno moraju zaštititi građane sa slabijim primanjima.
Prema njegovom mišljenju, dosadašnja cijena struje za domaćinstva i javnu potrošnju preniska je u poređenju sa realnim izdacima proizvodnje, nabavke i prenosa. Postojeći model obračuna ne ostavlja dovoljno prostora za tekuće održavanje, a ponajmanje za kapitalne investicije koje predstoje. Bajramović naglašava da nadležna ministarstva i vlade moraju stvoriti mehanizme podrške i beneficije kako socijalno ugroženi potrošači ne bi snosili teret novih tarifa, ističući da je riječ o njegovoj stručnoj analizi stanja, a ne o zvaničnoj odluci nadležnih organa.
Milijarde maraka neophodne za distributivnu mrežu
Jedan od najkrupnijih izazova domaćeg sektora jeste zastarjelost prenosnih i distributivnih kapaciteta, koji teško mogu pratiti ekspanziju zelenih izvora energije. Procjenjuje se da bi u predstojećem četvorogodišnjem periodu BiH mogla godišnje dobijati od 500 do 600 megavata novih kapaciteta iz vjetroelektrana i solarnih parkova.
Međutim, na sistem je već spojeno oko 1.600 megavata iz varijabilnih obnovljivih izvora, dok su maksimalne tehničke mogućnosti postojeće prenosne mreže oko 2.000 megavata. Bajramović upozorava da infrastruktura trenutno nije kadra da bezbjedno preuzme tolike količine bez značajnih ulaganja, te navodi da je samo za osavremenjivanje distributivne mreže u naredne tri godine potrebno izdvojiti približno tri milijarde KM.
Od izvoznika do uvoznika električne energije
Nekadašnji stabilni izvoznik energenata danas se sve češće nalazi u poziciji da mora kupovati struju na inostranom tržištu. Kao ključne razloge za ovakav preokret stručnjaci vide dugogodišnji izostanak strateške razvojne politike, kao i nagomilane teškoće u rudarskom sektoru i proizvodnji uglja.
Rješenje se vidi u usklađivanju cijena uglja i struje s proizvodnim troškovima, uz puno uvažavanje i zaštitu prava rudara. Pored izgradnje proizvodnih pogona, sistem hitno zahtijeva postavljanje novih dalekovoda, uvođenje baterijskih skladišta i primjenu savremenih tehnologija koje garantuju stabilno napajanje u trenucima kada opadne snaga vjetra ili sunca.
Odliv stručnog kadra i evropski ekološki zahtjevi
Uz nedostatak finansijskih sredstava, sektor se suočava i sa osjetnim deficitom kvalifikovane radne snage. Sve je manje inženjera, tehničara i iskusnih majstora, što dodatno otežava planirane poduhvate.
Dodatan teret nameću i strogi propisi Evropske unije koji se odnose na emisije ugljen-dioksida, prvenstveno mehanizam CBAM koji direktno utiče na plasman domaće robe na evropsko tržište. Zbog toga će zemlja morati postepeno smanjivati rad termoelektrana i graditi alternativne izvore, ali strogo usklađeno sa mogućnostima energetske mreže.
Stručni skup u Mostaru o energetskoj tranziciji
Sva ova otvorena pitanja naći će se na dnevnom redu predstojećeg petog savjetovanja BH Komiteta CIGRE u Mostaru, gdje se očekuje učešće više od 300 stručnjaka i predstavljanje oko 80 naučnih radova posvećenih pametnim mrežama, baterijskim skladištima i energetskoj tranziciji.
Bajramović je zaključio da Bosna i Hercegovina posjeduje stručno znanje i potencijal za preobražaj energetskog sektora, ali da je presudno da institucije bez odlaganja pokrenu investicioni ciklus u smjeru koji nalaže struka.
