Proslava krsne slave u duhu vjere i porodičnog mira
Istinska proslava krsne slave ne ogleda se u raskošnoj trpezi i mnoštvu zvanica, nego u zahvalnosti Bogu, očuvanju vjere i slozi unutar porodice. Povodom predstojećih praznika Svete Petke, koja se obilježava 27. oktobra, i Svetog Luke, 31. oktobra, sveštenik hrama Svetog Ilije u Mirijevu Borislav Petrić podsjetio je na izvorno značenje ovog jedinstvenog običaja.
Suština običaja u skromnosti i molitvi
Krsna slava predstavlja vijekovnu nit koja povezuje pretke sa sadašnjim i budućim pokoljenjima. Kao jedina tradicija koja među Srbima nikada nije prekidana i koja se nalazi na Uneskovoj listi nematerijalnog kulturnog nasljeđa, ona sa sobom nosi duboki hrišćanski pečat. Sveštenik Petrić ističe da je od spoljašnjih formi daleko važnije da domaćin u srcu gaji živu pripadnost crkvi i da svojim ličnim primjerom vjeru prenosi na djecu.
U današnje vrijeme primjetna je pojava da se proslave organizuju van doma, po ugostiteljskim objektima, pri čemu pojedinci čak posežu i za kreditnim zaduženjima kako bi podmirili troškove. Sveštenik naglašava da takvo nadmetanje u materijalnom odstupa od pravog smisla praznovanja, jer se duhovno bogatstvo mjeri bliskošću sa Bogom, a ne skupocjenim menijem. Zbog toga je umjerenost u svemu osnovni hrišćanski put.
Osnovna slavska obilježja za mlade domaćine
Mladi ljudi koji tek osnivaju svoj dom i preuzimaju slavu ne bi trebalo da osjećaju strah od organizacije ovog praznika. Kako navodi sveštenik, sasvim je dovoljno obezbijediti osnovna znamenja: slavski kolač, svijeću, kuvano žito, vino i slavsku ikonu. Sve ostalo domaćini mogu prilagoditi sopstvenim novčanim mogućnostima, vodeći računa da trpeza ostane u drugom planu u odnosu na molitvu i blagodarnost.
Takođe, život u inostranstvu i savremene okolnosti ne treba da budu prepreka za obilježavanje svetitelja zaštitnika. Nije neophodno kruto insistirati na načinima proslavljanja iz prošlih vremena, već je bitno da se običaj sačuva u srcu i uskladi sa uslovima u kojima porodica živi, uvijek održavajući vezu sa crkvom.
Vrijeme za oprost i pruženu ruku
Osim duhovnog uzdizanja, dan krsne slave nosi snažnu poruku mira i ljubavi. To je prilika da se isprave narušeni međuljudski odnosi, da se prevaziđu nesuglasice i zatraži oprost od rođaka i komšija sa kojima je došlo do razilaženja.
Petrić poručuje da stajanje pred slavskom ikonom i svijećom podsjeća čovjeka na prolaznost svakodnevnih razmirica, te da vjernici i sveštenici zajedno treba da grade mostove zajedništva i svjedoče hrišćansko praštanje.
