Novi Savjet ministara BiH donosi borbu za ključne resore

Iako proces formiranja vlasti na nivou zajedničkih institucija još nije zvanično počeo, izvjesno je da će novi Savjet ministara BiH voditi kadar iz reda bošnjačkog naroda, što automatski otvara pitanje raspodjele dva izuzetno važna resora – finansija i spoljnih poslova – između srpskih i hrvatskih predstavnika.
Ambicije HDZ-a u spoljnoj politici
Prema nezvaničnim saznanjima, HDZ je neposredno nakon izbornog ciklusa i izbora Darijane Filipović (HDZ) u Predsjedništvo BiH zauzeo jasan stav da zahtijeva poziciju ministra spoljnih poslova BiH. Budući da Predsjedništvo BiH po Ustavu vodi spoljnu politiku, preuzimanjem ovog ministarstva ova stranka bi u potpunosti upravljala diplomatskim pravcem zemlje.
Kao ključni argument za ovaj zahtjev u HDZ-u navode činjenicu da su od 1997. godine samo jednom upravljali diplomatijom, kada je na čelu tog ministarstva od januara 1997. do oktobra 2000. godine bio Jadranko Prlić. Pored toga, u medijima se navodi da bi hrvatska strana mogla tražiti i Ministarstvo odbrane, a ukoliko bi dobili oba ova resora, vjerovatno ne bi imali pravo na druge ministarske pozicije.
Finansije izvjesno pripadaju srpskim kadrovima
Ukoliko resor spoljnih poslova pripadne Hrvatima, pozicija na čelu Ministarstva finansija i trezora pripašće srpskim kadrovima. Ako bi spoljna politika ipak izmakla hrvatskim predstavnicima, to mjesto bi pripalo Srbima, s obzirom na to da je gotovo nemoguće da Bošnjaci prepuste mjesto predsjedavajućeg.
U političkoj praksi BiH gotovo je pravilo da narod iz kojeg dolazi predsjedavajući ne dobija spoljne poslove. Jedini presedan zabilježen je kada je Zlatko Lagumdžija, od jula 2001. do marta 2002. godine, istovremeno vodio Savjet ministara i diplomatiju, nakon što je ostavku podnio Božidar Matić.
Kombinatorika za ostala ministarstva
Kada je riječ o drugim pozicijama, nezvanični izvori ukazuju da bi SNSD, uz resor finansija, mogao tražiti i Ministarstvo transporta i komunikacija. Sa druge strane, bošnjačkim kadrovima bi u ovakvoj raspodjeli snaga mogli pripasti resori spoljne trgovine, bezbjednosti i civilnih poslova, mada još uvijek nije poznato ko će tačno predvoditi budući saziv niti kada će pregovori biti formalno okončani.






