Bosanski planinski triton nestao iz matičnog jezera: Opstanak rijetkog vodozemca u okolnim lokvama
Bosanski planinski triton, jedinstveni vodozemac koji prirodno naseljava isključivo planinu Vranicu, više nema stabilnu populaciju u vodama Prokoškog jezera gdje je prvobitno i naučno zabilježen. Nakon što je u jezerski ekosistem vještački unesena riba, ova ugrožena životinjska vrsta uspjela je da preživi samo u manjim okolnim vodenim površinama, gdje naučnici sada ulažu napore kako bi je sačuvali od potpunog nestanka.
Riba ugrozila ledenodobnog relikta
Poteškoće za ovog repatog vodozemca započele su krajem šezdesetih godina prošlog vijeka ubacivanjem kalifornijske pastrmke, a kasnije i drugih ribljih vrsta koje su se hranile njegovim larvama i odraslim jedinkama. Herpetolog Adnan Zimić naglašava da je riječ o jedinom pravom stenoendemskom vodozemcu u BiH i reliktu iz ledenog doba, te da njegov povratak u matičnu vodu nije moguć sve dok se iz jezera potpuno ne odstrane unesene ribe. Prema podacima UNDP-a, vrsta je svedena na izolovane grupe i označena kao kritično ugrožena.
Mjere spasavanja i uzgoj pod kontrolom
Tokom 2023. godine, kroz projekat UNDP-a koji je finansirao Globalni fond za životnu sredinu (GEF), uočene su dvije lokve sa stabilnim brojem jedinki. Stručnjaci su ta staništa produbili, proširili, uredili okolno rastinje i napravili skrovišta za zimske uslove. Istovremeno, određeni broj primjeraka smješten je u Zemaljski muzej BiH radi razmnožavanja u kontrolisanim uslovima, sa namjerom da jednog dana ponovo budu vraćeni u prirodno okruženje.
Divlja gradnja i promjene u jezeru
Iako je prostor Prokoškog jezera proglašen spomenikom prirode 2005. godine na površini od oko 22,25 kvadratnih kilometara pod upravom preduzeća „Šćona“ iz Fojnice, podaci Centra za istraživačko novinarstvo pokazuju da se oko vode nalazi oko 250 bespravno podignutih vikendica. Stručni rad geografa Murize Spahića, Emira Temimovića i Harisa Jahića iz 2015. godine upozorava da organski otpad iz objekata i staja podstiče ubrzano propadanje i zarastanje jezera, dok nanosi pritoka zatrpavaju dno. Takođe, ranije podignuta pregrada poremetila je prirodni vodostaj ovog vodenog tijela tektonskog porijekla, smještenog na preko 1.600 metara nadmorske visine.
Cijene ulaza za posjetioce
Od ljeta 2026. godine na ovom području primjenjuje se novi cjenovnik posjeta. Ulaznica za punoljetne domaće goste iznosi tri konvertibilne marke, dok strani državljani plaćaju šest maraka. Penzioneri i lica starija od 70 godina ulaz plaćaju dvije marke. Za parkiranje automobila domaći posjetioci izdvajaju 15, a strani 20 maraka, dok postavljanje šatora košta 20, odnosno 30 maraka zavisno od porijekla posjetilaca.
