Svijet

Studentski pokreti srušili Orbana i Vučića: presudila rekordna izlaznost

Narodni pokreti srušili Orbana i Vučića u razmaku od samo nekoliko mjeseci, ocijenio je britanski BBC u opširnoj analizi. Kako se podsjeća, njih dvojica su u novembru prošle godine na sjeveru Srbije, uz burek u lokalnoj pekari u Subotici, razgovarali o strateškim energetskim poslovima – teško da su tada mogli pretpostaviti da će za godinu dana obojica ostati bez vlasti.

Viktor Orban je prvi izgubio vlast, u aprilu, kada ga je porazila stranka Tisza na čelu s Peterom Mađarom. Nešto kasnije Studentska lista u Srbiji, pokret koji postoji manje od dvije godine, odnijela je ubjedljivu pobjedu na parlamentarnim izborima i okončala 14 godina vlasti Aleksandra Vučića.

Dva pokreta, ista formula uspjeha

Iako na prvi pogled djeluju potpuno različito – Tisza je snažno vezana za harizmu i energiju svog lidera, dok srpski studenti striktno njeguju horizontalnu strukturu bez istaknutog vođe – u pozadini oba trijumfa stoji isti faktor: tehnološki pismena omladina i rekordna izlaznost.

Visoka izlaznost od 79 posto u Mađarskoj i 69 posto u Srbiji bila je, navodi BBC, direktan rezultat digitalne mobilizacije. Omladinske organizacije koristile su alate vještačke inteligencije za analizu ranijih izbornih ciklusa, detektovanje potencijalnih prevara i raspoređivanje desetina hiljada posmatrača na ključnim lokacijama.

Radionice iz Mađarske i posmatrači u Vojvodini

Posebnu ulogu odigrala je i međunarodna građanska saradnja. Građanska akciona grupa DE iz Mađarske organizovala je ljetne radionice za srpske studente, a proteklog vikenda poslala 70 akreditovanih posmatrača na biračka mjesta u Vojvodini.

Zajednička strategija bila je da se unaprijed markiraju “zaraženi” birački okruzi – lokacije gdje su raniji nerealno visoki procenti glasova za vlast ukazivali na kupovinu glasova, zastrašivanje ili takozvani “bugarski voz”.

“Od 16 sati na dan izbora uočili smo grupe maskiranih huligana, Vučićevih pristalica, kako se okupljaju u blizini biračkih mjesta. Odmah smo poslali mobilne timove i počeli sve dokumentovati i snimati kamerama”, izjavio je za BBC Peter Klem, studentski aktivista iz Subotice.

Prisustvo 20 do 30 dobro organizovanih volontera na svakom kritičnom biračkom mjestu poslužilo je kao snažan faktor odvraćanja, navodi se u analizi.

Priznanje poraza i poziv u 23.15

Vučić i Orban iza sebe su ostavili duboko polarizovana društva, kontrolisane državne institucije i tijesne veze s Moskvom i Pekingom, ali i snažnu podršku Miloradu Dodiku u Bosni i Hercegovini. Mnogi su strahovali da silazak s vlasti neće proteći mirno.

Ipak, Aleksandar Vučić je poraz priznao u nedjelju navečer tačno u 21.30 sati, u gotovo identičnom maniru u kojem je to učinio i Orban 12. aprila.

Prema saznanjima BBC-a, dvojica lidera su u izbornoj noći razgovarala telefonom. Izvori tvrde da su obavljena dva poziva i da je upravo Orban savjetovao svog beogradskog saveznika da ne posegne za upotrebom sile protiv građana i demonstranata. Vučić je demantovao da je razgovarao s Orbanom prije obraćanja javnosti, ali je potvrdio kasniji poziv u 23.15 sati, dok je mađarski bivši premijer odbio da komentariše za BBC.

Isto 140 mandata i pitanje odgovornosti

Paralele između izbora u dvije susjedne zemlje donijele su i jednu neobičnu matematičku koincidenciju: srpska Studentska lista osvojila je tačno 140 mandata u Skupštini Srbije, od 250 mjesta, što je isti broj mandata koji je Mađarova Tisza osvojila u mađarskom parlamentu, od ukupno 199 mjesta.

Peter Mađar bio je jedini evropski političar koji je u izbornoj noći direktno pozvao srpske studente kako bi im čestitao pobjedu. “Rezultat mađarskih izbora bio nam je jasan dokaz da je put kojim idemo ispravan”, rekao je predstavnik Studentske liste Ilija Srdanović.

Pred Vučićem i Orbanom sada se otvara pitanje pravne odgovornosti. Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji (JTOK) i novoosnovano specijalno tijelo u Mađarskoj (NVVH) pripremaju istrage o zloupotrebi položaja i visokoj korupciji.

Novosadska stanica kao pokretački fitilj

Ključna tačka preplitanja mogla bi biti upravo željeznička infrastruktura: mađarske firme bliske Orbanu bile su direktno uključene u radove povezane s novosadskom željezničkom stanicom. Urušavanje betonske nadstrešnice 1. novembra 2024. godine, u kojem je stradalo 16 osoba, postalo je direktna prekretnica i pokretački fitilj koji je zapalio masovni studentski bunt u Srbiji.

“Godinama je u Evropi vladalo uvjerenje da što su duže Orban i Vučić na vlasti, to njihovi režimi postaju jači”, zaključuje Aron Timar iz grupe DE. “Zapravo su sve vrijeme slabili. Onog trenutka kada je društvo pronašlo svoj glas i artikulisalo otpor, povratka više nije bilo.”

Izvor
Klix.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button