Sadnja bijelog luka u jesen obezbjeđuje dobar rod
Pravilna sadnja bijelog luka obavlja se u jesenjim danima, u periodu kada se radovi u bašti polako privode kraju. Većini sorti ovog povrća neophodno je da provedu jedan do dva mjeseca na temperaturi od nula do deset stepeni kako bi formirale kvalitetne i razvijene glavice. Stručnjaci britanskog Kraljevskog hortikulturnog društva (RHS) preporučuju da se ovaj posao obavi od sredine jeseni do samog početka zime. U krajevima gdje hladniji dani stižu ranije, preporučljivo je iskoristiti povoljne vremenske prilike dok se zemljište još uvijek može nesmetano obrađivati.
Priprema zemljišta i odabir položaja
Za uzgoj je potrebno izabrati osunčane parcele sa ocjeditim i propusnim zemljištem, a sadnja se može uspješno izvesti i u povišenim gredicama ili odgovarajućim posudama. Prije svega, neophodno je temeljno očistiti parcelu od korova i po kvadratnom metru unijeti približno dvije kante zrelog stajnjaka ili komposta. Preporučena kiselost zemljišta je oko 6,5 pH vrijednosti, a ukoliko je tlo previše kiselo, dodavanje kreča obavlja se tokom jeseni ili zime.
Ukoliko je zemljište teško i zadržava previše vlage, čenovi mogu lako da propadnu. U takvim okolnostima, stručnjaci iz RHS savjetuju da se luk u jesen posadi u male posude smještene na zaštićenom mjestu, a da se zatim s proljeća presadi na otvorene gredice.
Pravilno postavljanje čenova u zemlju
Prilikom pripreme za sadnju, glavica se razdvaja na pojedinačne čenove. Savjetuje se korišćenje sertifikovanih sorti nabavljenih u rasadnicima ili specijalizovanim prodavnicama, dok luk iz običnih marketa treba izbjegavati jer može biti prenosilac bolesti. Svaki čen se polaže u zemlju tako da ravni dio bude okrenut prema dole, a vrh prema gore.
Vrh čena treba da se nalazi otprilike 2,5 centimetra ispod površine tla, s tim da se u lakšoj zemlji može saditi nešto dublje, dok u teškom zemljištu to ne treba raditi. Optimalan razmak između posađenih čenova iznosi 15 centimetara, dok razmak među redovima treba da bude 30 centimetara. Kako bi se spriječilo da ptice čupaju tek zasađene biljke, gredice se mogu zaštititi mrežom ili agrotekstilom.
Njega usjeva od proljeća do berbe
Tokom sušnih perioda u proljeće i početkom ljeta usjeve treba redovno zalijevati, što direktno utiče na krupnoću glavica. Pri tome je važno izbjegavati kvašenje listova kako bi se spriječila pojava gljivičnih oboljenja. Čim glavice dostignu punu veličinu, a lišće počne da žuti, sa zalijevanjem se u potpunosti prekida.
Luk posađen u jesen stiže za vađenje od kasnog proljeća do ranog ljetnog perioda. Sa vađenjem plodova ne treba odugovlačiti, jer prekasno izvađene glavice počinju da se otvaraju i znatno teže se čuvaju.
Sušenje i pravilno čuvanje plodova
Izvađeni luk se suši raspoređen u jednom sloju, direktno na suncu ili u prostoru sa dobrim provjetravanjem, pri temperaturi koja ne prelazi 30 stepeni. Ovaj početni proces sušenja traje između dvije i četiri sedmice. Kada listovi postanu potpuno suvi i počnu da šušte, potrebno ih je odsjeći, a glavice odložiti na suvo i hladno mjesto sa temperaturom od pet do deset stepeni. Ukoliko pojedine glavice u domaćinstvu naknadno počnu da puštaju klice, preporučuje se provjeriti da li je takav luk i dalje bezbjedan za ishranu.
