Sivo tržište meda ugrožava domaće pčelare i obmanjuje kupce u BiH
Prodaja falsifikovanih pčelinjih proizvoda, nedostatak deklaracija i nekontrolisano sivo tržište meda predstavljaju ogroman problem u Bosni i Hercegovini koji direktno šteti poštenim proizvođačima i dovodi potrošače u zabludu, upozorio je dr sc. Stipe Čelan.
Alarmantni rezultati laboratorijskih analiza
Čelan, koji rukovodi Laboratorijom za analitičku hemiju i ispitivanje rezidua u Zavodu za hranu i veterinarstvo Kantona 10, naveo je za agenciju Fena da pojedini pčelari svjesno patvore med dodavanjem šećernih sirupa, te termičkom obradom i isušivanjem nezrelog meda. On je naglasio važnost redovnih kontrola kako bi se zaštitili i kupci i proizvođači, upozorivši na manjkav nadzor na pijacama i pored saobraćajnica gdje se roba često prodaje bez ikakvih oznaka o porijeklu. Zbog toga se zalaže za pooštren inspekcijski nadzor i povlačenje svih tegli bez propisane deklaracije.
Ispitivanja koja su obavljena tokom 2025. godine pokazala su poražavajuće stanje. Od ukupno 80 uzoraka domaćih proizvođača sa područja FBiH, koje su na provjeru poslali građani i pčelarska udruženja, čak 21 procenat nije zadovoljio propisane parametre kvaliteta. Najčešći problemi odnosili su se na povišen nivo hidroksimetilfurfurala (HMF), nepravilnu kiselost i preveliku količinu vode. Još drastičniji podaci utvrđeni su analizom tegli prikupljenih na sivom tržištu duž saobraćajnica i na pijacama širom BiH, gdje je čak 83 odsto uzoraka imalo ekstremne vrijednosti HMF-a, između 364,8 i 552,96 miligrama po kilogramu, dok je dozvoljeni limit 40 mg/kg. Pored toga, zabilježen je i drastičan manjak prolina, koji potvrđuje zrelost i autentičnost meda, sa vrijednostima od svega 2,51 do 11,75 mg/kg, umjesto propisanih minimalnih 180 mg/kg.
Zablude o provjeri i ogroman uvoz
Stručnjak ističe da se lažni med ne može pouzdano utvrditi takozvanim kućnim trikovima, poput okretanja tegle radi praćenja vazdušnog mjehura ili kapanja na keramiku kako bi se vidjelo formira li se oblik saća, naglasivši da su takve metode čista zabluda. Prosječan kupac bez laboratorijske analize teško može uočiti prevaru, pa je najsigurnije rješenje nabavka meda od provjerenih i priznatih pčelara. Položaj domaćih proizvođača dodatno otežava i to što uvoz višestruko nadmašuje izvoz, dok se sumnjiv med na ulici prodaje po niskim cijenama od 15 do 20 KM.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, tokom 2025. godine u zemlju je uvezeno 478,3 tone meda u vrijednosti od 3,69 miliona KM, dok je izvoz iznosio svega 11,2 tone, vrijednih oko 344.000 KM.
Bogatstvo prirode i klimatski izazovi
Uprkos uočenim nepravilnostima, Čelan napominje da domaći med posjeduje izuzetan potencijal i visok kvalitet koji potvrđuju dugogodišnje laboratorijske provjere. Zbog raznovrsnog medonosnog bilja, očuvane životne sredine i niskog nivoa industrijskog zagađenja, med sa ovih prostora odlikuje se stabilnim fizičko-hemijskim svojstvima i bogatstvom polifenolnih jedinjenja koja mu daju izražena antioksidativna svojstva, nerijetko jača nego kod uvoznih proizvoda. Međutim, dugotrajne suše i kasni mrazevi posljednjih godina znatno smanjuju prinose, zbog čega se pčelari moraju prilagođavati novim klimatskim uslovima. Kako zaključuje Čelan, ključ za bolju poziciju domaćih proizvođača leži u snažnijem brendiranju, zaštiti geografskog porijekla i redovnijim kontrolama.
