Stručnjaci 38 zemalja: rizik od nuklearne nesreće u Ukrajini najveći tokom zime

Regulatorna tijela za nuklearnu sigurnost iz 38 država upozorila su da rizik od nuklearne nesreće u Ukrajini raste sa približavanjem zime, jer Rusija posljednjih sedmica pojačava napade dronovima i raketama na energetski sistem te zemlje. U zajedničkom saopštenju, u koje je Reuters imao uvid, traži se obustava udara na elektrane, dalekovode i trafostanice, uz ocjenu da bi ozbiljan poremećaj u snabdijevanju strujom mogao ugroziti hlađenje reaktora i dovesti do ispuštanja radioaktivnog materijala.
Kako se navodi, stabilno snabdijevanje električnom energijom jedan je od osnovnih preduslova za bezbjedan rad nuklearnih postrojenja, a ukrajinska energetska mreža je već teško oštećena u ratu koji traje gotovo pet godina.
Tri organizacije iza zajedničkog apela
Apel su potpisala tri tijela: Evropsko udruženje nadležnih tijela za radiološku zaštitu (HERCA), Zapadnoevropsko udruženje nuklearnih regulatora (WENRA) i Udruženje nordijskih tijela za radijacionu sigurnost (NORA).
Zajedno predstavljaju regulatore iz 38 zemalja, među kojima su sve članice Evropske unije, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada i Japan. U saopštenju se izražava duboka zabrinutost zbog sve većih opasnosti za nuklearnu sigurnost koje, kako se ocjenjuje, nastaju zbog ruskog rata protiv Ukrajine i stalnih napada na energetsku infrastrukturu te zemlje.
Napadi postali smrtonosniji
Per Strand, čelnik HERCA i NORA, izjavio je za Reuters da su ruski udari u posljednje vrijeme postali smrtonosniji, između ostalog zbog upotrebe dronova sa većim eksplozivnim punjenjem i preciznijim navođenjem. Prema njegovim riječima, zbog te nove taktike jasno je da će opasnost od nuklearne nesreće biti najveća upravo ove zime.
Najgori scenario, kako je naveo, bio bi potpuni prekid snabdijevanja strujom u cijeloj Ukrajini, koji bi istovremeno pogodio svih devet nuklearnih reaktora koji proizvode električnu energiju. Takav splet okolnosti, uz mogućnost ispuštanja radioaktivnih materija, bila bi veoma ozbiljna situacija, ocijenio je Strand i dodao da se takav razvoj događaja još može spriječiti ako se odmah preduzmu odgovarajuće mjere.
Hlađenje zavisi od struje
Ključni problem predstavlja mogućnost da postrojenja ostanu bez stabilnog vanjskog napajanja. Električna energija neophodna je sistemima koji hlade nuklearno gorivo i održavaju postrojenja u bezbjednom stanju. Ako napajanje dugo izostane i rezervni sistemi zakažu, gorivo bi se moglo pregrijati, istopiti i, u najgorem slučaju, dovesti do ispuštanja radioaktivnog materijala.
Reuters podsjeća na katastrofu u Černobilu 1986. godine, kada su radioaktivne materije dospjele u atmosferu i raširile se na dijelove Ukrajine, Bjelorusije i Rusije te na sjevernu i srednju Evropu. Upozorenje regulatora, kako se naglašava, odnosi se na moguće posljedice ozbiljnog poremećaja u napajanju, a ne na tvrdnju da je nuklearna katastrofa neizbježna.
Zaporožje se oslanja na jedan dalekovod
Ukrajina ima četiri nuklearne elektrane, od kojih su tri u pogonu i ove zime obezbjeđuju približno 80 procenata električne energije koja se koristi u zemlji. Četvrta, Zaporožje, najveća je u Evropi i nalazi se pod ruskom kontrolom, u blizini linije fronta.
Iako trenutno ne proizvodi struju, elektrani je i dalje potrebno vanjsko napajanje kako bi funkcionisali sistemi za hlađenje nuklearnog materijala. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je u subotu da je nestabilnost ukrajinske mreže, izazvana vojnim aktivnostima, tokom prethodne sedmice dovela do smanjenja proizvodnje u pojedinim aktivnim reaktorima.
Od početka rata vanjsko napajanje Zaporožja prekidano je 27 puta, a elektrana je tada morala da koristi rezervne dizel generatore ne bi li održala rad ključnih sigurnosnih sistema. Prema podacima IAEA, od kraja marta postrojenje se oslanja na samo jedan vanjski dalekovod, što dodatno povećava njegovu ranjivost. Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za napade na elektranu i oštećenja vodova koji je snabdijevaju električnom energijom.
Pritisak na Rusiju i pripreme Evrope
Strand je poručio da međunarodna zajednica treba da izvrši pritisak na Rusiju kako bi obustavila napade na energetsku infrastrukturu. U suprotnom, kako je upozorio, evropske države moraju unaprijediti zajedničke pripreme za moguće nuklearne vanredne situacije.
Regulatori napominju da dalje uništavanje ukrajinske energetike nije samo pitanje snabdijevanja stanovništva strujom i grijanjem, nego i ozbiljna prijetnja nuklearnoj sigurnosti čitavog kontinenta.






