Cijene hrane u svijetu ponovo rastu, da li će to pogoditi BiH
Cijene hrane u svijetu blago su porasle u julu, pod uticajem suše, rasta cijena energenata i geopolitičkih napetosti, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO). Rast cijena šećera, žitarica i biljnih ulja bio je izraženiji od blagog pada cijena mesa i mliječnih proizvoda, što je novi signal da se BiH u što većoj mjeri osloni na vlastitu proizvodnju hrane i smanji zavisnost od uvoza.
Žitarice i ulja skuplja nego u junu
Indeks cijena žitarica porastao je 3,4 odsto u odnosu na jun, čime je poništen pad zabilježen u maju, a sada je 6,9 odsto viši nego u julu 2025. godine. Cijene pšenice skočile su 5,8 odsto, ponajviše zbog nastavka poremećaja u izvozu iz crnomorske regije i zabrinutosti zbog uticaja nedavnih vrućina na prinose u ključnim zemljama proizvođačima.
Kukuruz je poskupio 3,6 odsto, na šta su, kako se navodi, uticali toplo i suvo vrijeme u dijelovima SAD i rast cijena energije usljed pojačanih geopolitičkih napetosti. Indeks cijena biljnih ulja porastao je dva odsto u odnosu na jun i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine.
Rast cijena palminog ulja podstakli su snažna potražnja iz indonežanskog sektora biodizela i više cijene sirove nafte, dok su cijene sojinog ulja porasle zbog stalne snažne potražnje za sirovinama u SAD i veće globalne uvozne potražnje. Indeks cijena šećera u julu je veći za 5,6 odsto.
El Ninjo i tržište energenata
Iz FAO upozoravaju da tržišni izgledi u velikoj mjeri zavise od vremenskih prilika, posebno od El Ninjo fenomena, kao i od nestabilnosti na tržištu energije i đubriva.
Za razliku od žitarica i ulja, indeks cijena mesa pao je 2,8 odsto u odnosu na junski rekordni nivo, što je prvi pad u ovoj godini. Indeks cijena mliječnih proizvoda smanjen je za 0,7 odsto.
Gavran: Nema razloga za poskupljenja
Ekonomista Igor Gavran za „Nezavisne novine“ kaže da ovakve vijesti mogu poslužiti kao dodatni izgovor za poskupljenja, ali da cijene hrane u BiH odavno ne odražavaju stvarne troškove i daleko su iznad razumnih granica.
„Zbog toga nema nikakvog osnova za dalja poskupljenja, čak i kada bi svjetske cijene mnogo više porasle. Uostalom, neke od navedenih proizvoda i mi sami proizvodimo u dovoljnim količinama (ulje i šećer), što još manje opravdava njihovo poskupljenje u BiH“, ističe Gavran.
On dodaje da cijene energenata „od početka američke agresije na Iran osciliraju“, ali da njihov trenutni nivo nije maksimalan u odnosu na neke ranije faze rata. Ni to, smatra, nije opravdanje za nova poskupljenja. Prema njegovim riječima, ovo je dodatni signal koliko je važno imati vlastitu proizvodnju hrane i što manju zavisnost od uvoza, ali u BiH to nije dovoljno ako se formiranje cijena ne zasniva na stvarnim troškovima.
Gavran zaključuje da objektivnih razloga za nova poskupljenja nema, ali da ima osnova za smanjenje cijena.
Suša prijeti domaćim usjevima
Ranije ovog mjeseca povrtari iz BiH upozorili su, takođe u razgovoru za „Nezavisne“, da su usljed suše na udaru sve kulture – od ratarstva, odnosno kukuruza, suncokreta i soje, do povrća, paprike i paradajza.
Oni su napomenuli da bi posljedice mogle biti velike ako se vrućine nastave, a kao moguće posljedice suše navode smanjenje prinosa i kvaliteta, kao i mogućnost rasta cijena.
