Sve manje vode za piće na planeti
Na planeti je sve manje vode za piće, upozoravaju iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode, ističući da intenzivan gubitak slatkovodnih ekosistema ugrožava opstanak ljudi i svih živih bića. Organizacija je pozvala vlade, korporacije i finansijske institucije da hitno povećaju ulaganja u održivu vodenu infrastrukturu i pomognu da se taj gubitak zaustavi.
Izvještaj o vrijednosti vode
U novom izvještaju pod nazivom „Visoka cijena jeftine vode“ navodi se da se godišnja ekonomska vrijednost vode i slatkovodnih ekosistema procjenjuje na 58 milijardi američkih dolara, što je ekvivalent 60 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda. Uprkos tome, kako se upozorava, slatkovodni ekosistemi su na silaznoj putanji, a vrijednosti koje pružaju suočavaju se sa sve većim rizikom.
Gubici od 1970. godine
Od 1970. godine svijet je izgubio trećinu močvarnih područja, dok su populacije slatkovodnih životinja u prosjeku smanjene za 83 odsto. To je, kako se naglašava, doprinijelo povećanju broja ljudi koji se suočavaju s nedostatkom vode i nesigurnošću u pogledu hrane, jer su brojna jezera i rijeke presušili, zagađenje je veće, a izvori hrane sve oskudniji.
Poziv na hitno djelovanje
Izvršna direktorka Svjetske organizacije za zaštitu prirode Adrije Nataša Kalauz poručila je da voda i slatkovodni ekosistemi nisu samo temelj ekonomije, već i izvor života i budućnosti planete. Dodala je da su zdrave rijeke, jezera i močvare ključne za sigurnost vode i hrane, prilagođavanje na klimatske promjene i očuvanje biološke raznovrsnosti, te da pružaju neprocjenjive kulturne i duhovne vrijednosti.
Ona je ocijenila da je posljednji trenutak da vlade, korporacije i finansijske institucije ulože sredstva u zaštitu i obnovu slatkovodnih ekosistema, kako bi se osigurala budućnost u kojoj voda u izobilju teče za sve.
Prijetnje po ekonomiju
Izvještaj utvrđuje da direktne ekonomske koristi, poput potrošnje vode za domaćinstva, navodnjavanje i industriju, iznose najmanje 7,5 milijardi dolara godišnje. Nevidljive koristi, kao što su pročišćavanje vode, poboljšanje zdravlja tla, skladištenje ugljenika i zaštita zajednica od poplava i suša, procjenjuju se na oko 50 milijardi dolara, odnosno do sedam puta više.
Degradacija rijeka, jezera, močvara i podzemnih voda prijeti tim vrijednostima, upozorava se u izvještaju. Ispumpavanje neodrživih količina vode, štetne subvencije, promjene tokova rijeka, zagađenje i uticaji klimatskih promjena dodatno ugrožavaju slatkovodne ekosisteme. Više od dvije trećine najvećih svjetskih rijeka više nema slobodan tok, a močvare se gube tri puta brže od šuma.
Uz loše upravljanje vodama, uništavanje slatkovodnih ekosistema ostavlja milijarde ljudi širom svijeta bez pristupa čistoj vodi i sanitarnim uslovima. Procjenjuje se da bi do 2050. godine oko 46 odsto globalnog BDP-a moglo dolaziti iz područja koja se suočavaju s krizom vode, u poređenju sa današnjih 10 odsto, prenosi Politika.
