Blokada evropskog puta: Može li Hrvatska usporiti i BiH
Iskustvo susjedne Crne Gore, kojoj je Zagreb privremeno stopirao pojedina pregovaračka poglavlja, otvara pitanje da li je blokada evropskog puta scenario sa kojim bi se u dogledno vrijeme mogla suočiti i Bosna i Hercegovina.
Pritisak na Podgoricu kao opomena za region
Plan zvanične Podgorice da u roku od dvije godine postane punopravna članica Evropske unije naišao je na prepreke jer zvanični Zagreb insistira na tome da se najprije zatvore sva bilateralna pitanja. Hrvatska strana od Crne Gore traži isplatu naknade preživjelim logorašima, intenzivniju potragu za nestalim licima, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, kao i rješavanje imovinsko-pravnih zahtjeva pripadnika hrvatskog naroda u toj zemlji.
Uskraćivanje podrške susjednim zemljama u procesu pridruživanja nije nepoznata praksa unutar evropskog bloka. Poznato je da su Sjevernu Makedoniju godinama blokirale Grčka i Bugarska, dok se i sama Hrvatska svojevremeno suočila sa slovenačkom blokadom zbog spora u Piranskom zalivu. Ipak, prema nezvaničnim diplomatskim izvorima, ni Zagrebu ni Podgorici ne odgovara eskalacija krize u trenutku kada Brisel želi poslati pozitivan signal Zapadnom Balkanu, pa se očekuje da bi prepreke mogle biti prevaziđene ukoliko se u Savjetu EU postigne saglasnost da Crna Gora bude 28. članica.
Sporne tačke u odnosima Sarajeva i Zagreba
Kada se posmatra pozicija Bosne i Hercegovine, analitičari upozoravaju da bi slični zahtjevi mogli doći na dnevni red onog trenutka kada zemlja zabilježi značajniji napredak ka Briselu. Kao ključni dugogodišnji prioritet Hrvatske nameće se izmjena Izbornog zakona BiH, sa ciljem obezbjeđivanja mehanizma po kojem Hrvati sami biraju svog člana Predsjedništva BiH, kao i raspodjela moći unutar FBiH. U dijelu javnosti to se doživljava kao uvod u stvaranje novog entiteta, dok drugi to tumače kao borbu za uticaj u federalnim agencijama i javnim tijelima.
Pored izbornog zakonodavstva, neriješeno je i pitanje izgradnje nove gasne infrastrukture, oko koje je godinama trajao spor između Mostara i Sarajeva o upravljanju preduzećem za snabdijevanje gasom iz Hrvatske. Taj spor je privremeno stišan zahvaljujuci uticaju SAD, koje su podržale preduzeće blisko saradnicima porodice Tramp. Dodatno opterećenje predstavljaju i neriješena imovinska pitanja, problem odlaganja nuklearnog otpada u blizini granice, kao i definisanje same međudržavne međe.
Politička volja ključna za dogovor
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da rješavanje otvorenih pitanja zavisi isključivo od političke volje i ukupne atmosfere u odnosima.
„Problem Hrvata se politički može riješiti, za mene je veći problem pitanje granice kod Kostajnice, zato što je to konkretna stvar, da li će granica ići po ovoj ili onoj liniji, znači sadašnjim ili bivšim tokom rijeke. Ali i to je stvar volje i međusobnih odnosa“, istakao je Šolaja.
Hrvatska je još od vremena predsjednika Ive Josipovića jasno odvojila kratkoročne prioritete, poput ekonomskih veza i pristupa tržištu BiH što je riješeno uz posredovanje EU, od dugoročnog pitanja konstitutivnosti Hrvata. U mnogim drugim oblastima Zagreb je pokazivao kooperativnost, podržavajući izgradnju brzog puta i mosta na Savi, olakšice za profesionalne vozače, kao i usklađivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU. Takav pristup ukazuje na to da će Hrvatska insistirati na svojim zahtjevima prvenstveno oko statusa sunarodnika, dok će na manje spornim temama održavati konstruktivnu saradnju sa Briselom i Sarajevom.
