Znatno rasterećenje saobraćaja u krugu banjalučkog UKC-a
Stavljanjem u funkciju 550 mjesta za automobile na podzemnoj etaži Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske obezbijeđeno je značajno rasterećenje saobraćaja unutar samog bolničkog kruga, potvrdio je vršilac dužnosti generalnog direktora ove zdravstvene ustanove Nikola Šobot.
Rješavanje dugogodišnjeg problema sa parkiranjem
Gostujući u podkastu Medijskog sistema Republike Srpske – SRNA, Šobot je podsjetio da u UKC-u radi približno 4.000 ljudi, dok je na bolničkom liječenju smješteno oko 1.200 pacijenata, zbog čega je pronalazak rješenja za automobile bio nužan za nesmetan svakodnevni rad. On je naglasio da navike vozača i dalje predstavljaju izazov, s obzirom na to da su građani godinama svoja vozila ostavljali po trotoarima, pa će biti potrebno određeno vrijeme da se naviknu na ulazak u garažni prostor.
Prema njegovim riječima, čitav poduhvat pratila su brojna otežanja, među kojima je bio i sudski postupak koji je prijetio da stvori dodatne komplikacije u funkcionisanju najveće bolnice. Šobot je naveo da je postojala bojazan da se sve pretvori u novu krizu u Banjaluci, pri čemu bi ustanova ostala vezana za nedovršen objekat bez mogućnosti da pronađe alternativu. Ipak, spor je okončan presudom suda, pa je na etaži minus jedan omogućeno otvaranje novih kapaciteta.
Povoljnija situacija i na prilaznim saobraćajnicama
Čelnik zdravstvene ustanove ukazao je na to da su pozitivni pomaci primjetni i van bolničkog kruga, jer je vidno umanjen pritisak vozača koji su ranijih godina kružili okolnim ulicama u potrazi za slobodnim mjestom. Pored samog parkiranja, uređenje tog prostora doprinijelo je i estetskom izgledu centra.
U okviru radova sređeni su rasvjeta, prilazni putevi i parking prostor u zoni južnog krila, što ostavlja znatno bolji utisak na građane i njihove porodice. Šobot je poručio da je namjera rukovodstva da posjetioci po dolasku vide uredno okruženje koje im neće stvarati dodatni stres.
Nastavak ulaganja u klinike i opremu
Kao jedan od ključnih ciljeva istaknuto je podizanje nivoa uslova boravka i rada kako za pacijente, tako i za medicinsko osoblje. Uporedo sa rješavanjem saobraćajne infrastrukture, teku i poslovi na obnovi odjeljenja ginekologije, pedijatrije i infektivnih bolesti, a grade se i kapaciteti hibridne operacione sale namijenjene kardiohirurgiji i intervencionoj kardiologiji.
Šobot je zaključio da građevinske radove i modernizaciju objekata neizostavno mora da prati uvođenje savremene tehnologije i kontinuirano stručno usavršavanje medicinskog kadra.
