Ekonomske posljedice nakon izbora u Republici Srpskoj
Završetkom glasanja i predizbornih aktivnosti u Republici Srpskoj u žižu javnosti dolaze ekonomske posljedice nakon izbora, dok se sabiraju obećanja i davanja iz prethodnih mjeseci te otvaraju pitanja o stanju u javnim finansijama i energetskom sektoru.
Problemi u energetskom sektoru i najave poskupljenja
Nakon okončanog izbornog procesa, u preduzeću Termoelektrana u Ugljeviku došlo je do obustavljanja pogona zbog nedostatka uglja. U javnosti se postavlja pitanje funkcionisanja sistema pred nadolazeću zimu, dok ekonomisti ukazuju i na moguće promjene na računima za električnu energiju.
Ekonomista Mirjana Orašanin upozorava da je poskupljenje električne energije sasvim izvjesno, te da bi ono moglo donijeti i dodatni pritisak na standard stanovništva. Prema njenim riječima, može se očekivati rast inflacije kao direktna posljedica skuplje struje i izuzetno visokih troškova goriva.
Rebalans i predizborna izdvajanja iz kase
U osvrtu na potrošnju u proteklom periodu, u javnosti se podsjeća na ranija pomjeranja isplata penzija i jednokratne novčane pomoći koje su građanima isplaćivane uoči izbora. Ekonomista Orašanin smatra da je novac iz budžeta trošen za potrebe izbornog procesa i prekomjerno zaduživanje, te navodi da će građani u narednom vremenu osjetiti posljedice takvih izdataka.
Sa druge strane, o raspodjeli budžetskih sredstava ranije je govorila ministar finansija RS Zora Vidović, podsjećajući na rebalans Budžeta za 2026. godinu koji je usvojen u junu. Ona je tada istakla da je dio obezbijeđenih sredstava usmjeren na servisiranje duga, ali i na planirana povećanja primanja za penzionere, boračke i socijalne kategorije.
Procjene deficita i višegodišnji plan zaduživanja
Godina 2026. ocijenjena je kao izuzetno fiskalno zahtjevna, uz procjene da će budžetski deficit dostići sedam procenata bruto domaćeg proizvoda. Precizniji pokazatelji biće poznati do kraja novembra, kada se očekuje da novoformirana Vlada uputi novom sazivu Narodne skupštine prijedlog novog rebalansa za tekuću godinu.
Uvid u trogodišnji okvirni budžet za period od 2027. do 2029. godine ukazuje na nastavak finansijskih opterećenja. Ekonomista Milenko Stanić navodi da je planirano da se Republika Srpska u tom trogodišnjem periodu dodatno zaduži za ukupno 6,4 milijarde KM. Kako precizira Stanić, u 2027. godini planiran je iznos od 2,4 milijarde KM, dok bi u 2028. i 2029. godini zaduženja prelazila po dvije milijarde KM, kako bi se obezbijedilo pokrivanje narastajućih obaveza. Uz finansijske izazove, u javnosti ostaje i otvoreno pitanje budućeg funkcionisanja institucija Republike Srpske.
