Ključni izbori za Kongres: Republikanci brane tijesnu većinu, ankete u prednosti vide demokrate
Predstojeći izbori za Kongres u Sjedinjenim Američkim Državama mogli bi iz korijena da preoblikuju političku scenu u Vašingtonu i odrede pravac u kojem će se kretati preostale dvije godine drugog predsjedničkog mandata Donalda Trampa. Dok se vladajuća Republikanska stranka suočava sa pritiskom zbog ekonomskih kretanja i oružanog sukoba sa Iranom, istraživanja javnog mnjenja ukazuju na mogućnost snažnog uzleta demokrata, koji nastoje da preuzmu vođstvo u zakonodavnom tijelu.
Istorijski trendovi i nizak rejting vlasti
Predsjednik Donald Tramp održao je veliki broj političkih skupova širom zemlje kako bi mobilisao svoje biračko tijelo, poručivši pristalicama na ljetošnjem stranačkom okupljanju u Dalasu da glasaju kao da je i njegovo ime na glasačkom listiću. Time je glasanje pretvoreno u svojevrsnu ocjenu njegove dosadašnje politike. Istorijska praksa u SAD pokazuje da vladajuće partije redovno bilježe gubitke na sredini mandata, što potvrđuju primjeri Bila Klintona iz 1994. godine sa gubitkom 54 mjesta, Baraka Obame koji je 2010. izgubio 63 mandata, kao i samog Trampa kome je 2018. godine izmaklo 40 mjesta u Predstavničkom domu.
Aktuelne ankete pokazuju da Tramp bilježi najnižu podršku birača uoči međuizbora još od 1946. godine i vremena Harija Trumana, kada su demokrate izgubile prevlast u oba doma usljed štrajkova i poslijeratne inflacije. Prema ispitivanju koje su sproveli Rojters i Ipsos, prednost demokrata iznosi 47 prema 36 odsto, dok je podrška radu predsjednika pala na 32 procenta. Predstavnik demokrata Hakim Džefris, koji bi mogao postati prvi Afroamerikanac na funkciji predsjedavajućeg Predstavničkog doma, najavio je pokretanje istraga o funkcionisanju administracije, vojnim operacijama i uvećanju imovine Trampove porodice.
Tijesna trka u oba doma
Uoči glasanja zakazanog za 3. novembar, republikanci drže krhku većinu u Predstavničkom domu sa 218 prema 214 mandata, što znači da je demokratama neophodno osvajanje svega četiri dodatna mjesta za preuzimanje kontrole, dok u Senatu odnos iznosi 53 prema 47 u korist vladajućih. Paralelno sa izborom članova Kongresa, građani biraju i guvernere u 36 saveznih država i tri teritorije, kao i hiljade lokalnih poslanika. Više desetina miliona birača već je iskoristilo pravo na prijevremeno glasanje, pri čemu je u ključnim sredinama zabilježen veći odziv pristalica Demokratske stranke.
Nesigurnost u ishod nagnala je donatore da pojačaju finansiranje čak i u tradicionalno sigurnim republikanskim uporištima kao što su Teksas, Kanzas i Ajova, gdje su usmjerena i sredstva milijardera Ilona Maska, koji je u kampanju uložio 366 miliona dolara. Široka podrška birača iz 2024. godine nagrizena je pitanjima poput neobjavljenih spisa o Džefriju Epstinu, gradnje velikih računarskih centara u ruralnim područjima, kao i neispunjenog obećanja o brzom obuzdavanju inflacije.
Ekonomska previranja i uloga Baraka Obame
Stručnjaci ocenjuju da su uvođenje visokih uvoznih carina i pokretanje vazdušnih udara na Iran u februaru, koji su prerasli u osmomjesečni rat, doveli do poskupljenja goriva i hrane. Skok cijena dizela direktno je pogodio poljoprivredni sektor i teretni saobraćaj od Kalifornije do Ohaja. Pored ekonomije, opozicija kritikuje predsjednika i zbog mogućeg sukoba interesa, navodeći prihvaćeni avion iz Katara, preuređenje Ovalnog kabineta, rušenje istočnog krila Bijele kuće radi dvorane vrijedne 400 miliona dolara i najavu gradnje trijumfalne kapije, dok podaci magazina Forbs ukazuju na rast njegovog ličnog bogatstva sa 2,3 na 6,5 milijardi dolara.
Sa druge strane, demokrate su u finišu trke angažovale bivšeg predsjednika Baraka Obamu kako bi privukle mlade i afroameričke birače. Na skupu u Džordžiji, nedaleko od Atlante, Obama je pred okupljenim pristalicama ponovo oživio prepoznatljivi slogan svoje nekadašnje kampanje, nastojeći da podstakne maksimalnu izlaznost na biralištima.
