Politička kriza u Izraelu prijeti novom eskalacijom na Bliskom istoku
Nedavni parlamentarni izbori nisu obezbijedili jasnu većinu nijednoj političkoj opciji, zbog čega bi nova politička kriza u Izraelu mogla da izazove dodatnu nestabilnost i zaoštravanje ratnih sukoba u čitavom regionu. Analitičar međunarodnih odnosa Mirko Dautović upozorava da neizvjesnost oko formiranja vlasti stvara rizik od pokretanja novih vojnih udara na Iran, što bi imalo teške bezbjednosne posljedice.
Izborni rezultati i neizvjesno formiranje vlade
Dautović je u razgovoru za agenciju Fena ocijenio da je raspisivanje novih izbora veoma vjerovatan ishod, s obzirom na to da ni blok sadašnjeg premijera Benjamina Netanyahua, a ni opozicija koju predvodi Gadi Eisenkot, nemaju dovoljan broj mandata za sastavljanje parlamentarne većine.
Nakon glasanja održanog 27. oktobra, Netanyahuov blok osvojio je 53 poslanička mjesta, opozicija raspolaže sa 48, dok su arapske partije obezbijedile čak 19 mandata u Knessetu, koji broji 120 mjesta. Za izbor vlade neophodna je podrška najmanje 61 poslanika. Dautović je istakao da je neočekivano dobar rezultat arapskih stranaka posljedica visoke izlaznosti njihovih birača, ali i mogućeg glasanja dijela jevrejskog stanovništva koje se protivi izrazitom nacionalizmu.
Prepreke za sklapanje koalicija
Iako arapski građani čine petinu populacije Izraela, saradnja Netanyahua sa njihovim partijama malo je vjerovatna zbog dubokih političkih razlika. Kao ključnu smetnju analitičar navodi djelovanje desničarske partije Otzma Yehudit i njenog lidera Itamara Ben Gvira, koji se zalažu za oduzimanje državljanstva arapskim stanovnicima.
S druge strane, ukoliko bi Gadi Eisenkot uspio da obezbijedi podršku arapskih partija, one bi kao uslov izvjesno zatražile povlačenje izraelskih trupa, slobodan ulazak humanitarne pomoći i obnovu Pojasa Gaze. Iako to ne bi trajno riješilo palestinsko pitanje, predstavljalo bi značajan zaokret u dosadašnjoj politici.
Rizik od novih vojnih udara na Iran
Netanyahu trenutno vodi vladu u tehničkom mandatu, a Dautović napominje da bi aktuelni premijer mogao da posegne za obnavljanjem vojnih operacija protiv Irana kako bi spriječio opoziciju da preuzme vlast. Na taj način se pažnja skreće sa domaćih problema, sudskih procesa za korupciju koje Netanyahu odbacuje, kao i propusta uoči napada Hamasa od 7. oktobra 2023. godine.
Analitičar upozorava da dodatnu opasnost predstavlja mogućnost da Donald Trump nakon međuizbora u SAD, planiranih za 3. novembar, donese odluku o zajedničkim udarima sa Izraelom na iranske ciljeve. Pošto je Teheran u međuvremenu obnovio dio raketnog potencijala, eventualni odgovor mogao bi da uvuče u krizu i Saudijsku Arabiju, Tursku i Pakistan, koje imaju sporazum o vojnoj saradnji.
