Magazin

Na današnji dan / 27. juli

Događaji na današnji dan

1358. – Osnovana Dubrovačka republika
1693. – Džon Danton u Londonu objavio prvi ženski časopis, Lejdis Merkuri
1709. – Petar Veliki porazio Charlesa XII. Švedskog u Bitki kod Poltave
1743. – U ratu za austrijsko nasljeđe britanski kralj George II porazio Francuze kod Detingena, kao poslednji vladar Velike Britanije koji je predvodio trupe u bici
1801. – Britanske i turske trupe porazile Francuze i zauzele Kairo
1806. – Britanci osvajaju Buenos Aires u ratu sa Špancima
1844. – Džozef Smit, američki verski reformator i osnivač Mormonske crkve, linčovan u zatvoru u državi Ilionis
1867. – Barun Levin Rauch imenovan za banskog namjesnika
1905. – Pobunjeni ruski mornari preuzeli krstaricu Potemkin u Crnom moru. Reditelj Sergej Ejzenštajn kasnije o tom događaju snimio čuveni film “Krstarica Potemkin”
1908. – U Crnoj Gori završeno suđenje zavjerenicima protiv knjaza Nikole I Petrovića, Bombaška afera. Od 52 optužena, četiri osuđena na smrt, a ostali na kazne od tri do 20 godina zatvora
1932. – U Sijamu poslije državnog udara proglašen Ustav i uspostavljena ustavna monarhija
1943. – Američki avioni u Drugom svjetskom ratu bombardovali grčku prijestolnicu Atinu, pod njemačkom okupacijom
1944. – Savezničke snage u drugom svjetskom ratu zauzele francuski grad Šerbur, važnu luku na Lamanšu
1946. – Ministri spoljnih poslova SSSR, SAD, Velike Britanije i Francuske odlučili da Grčkoj pripadnu Dodekaneska ostrva, uključujući Rodos. Odluka potvrđena mirovnim ugovorom u Parizu 10. februara 1947
1950. – U FNRJ donijet Zakon o radničkom upravljanju privredom, koji se smatra početkom samoupravnog modela, po kojem se jugoslavenski socijalizam razlikovao od sovjetskog modela
1950. – SAD donijele odluke da se njihove trupe bore u Korejskom ratu
1954. – U Obninsku, blizu Moskve, otvorena prva nuklearna elektrana u svijetu
1957. – Zemljotres u Rusiji odnio oko 1.200 žrtava
1973. – Narodna Republika Kina izvršila pokus hidrogenskom bombom
1976. – Palestinski teroristi u Grčkoj oteli avion Er Fransa s 246 putnika i 12 članova posade i potom odleteli u Ugandu. Taoci oslobođeni akcijom izraelskih komandosa 4. jula
1976. – General Antonio Ramaljo Janeš izabran za predsednika Portugala na prvim predsedničkim izborima posle poluvjekovne fašističke diktature Antonija de Oliveire Salazara
1986. – Međunarodni sud pravde u Hagu presudio da su SAD prekršile međunarodno pravo pomažući pobunjenike u Nikaragvi
1987. – U Beogradu se rodio Miloš Trajković, prva beba začeta vantjelesnom oplodnjom u Srbiji
1990. – Građanski rat u Nikaragvi okončan ceremonijalnom predajom oružja kontrarevolucionarnog kontraškog pokreta predsednici Violeti Barios de Čamoro
1991. – Dva dana pošto je Slovenija proglasila nezavisnost, Jugoslavenska narodna armija zaposjela granične prelaze prema Italiji, Mađarskoj i Austriji. Potom došlo do šestodnevnog rata s jedinicama slovenačke teritorijalne odbrane. Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije, poginulo 49 ljudi, među njima najviše regruta JNA
1991. – Demonstrirajući silu po osječkim ulicama jedan je tenk JNA zdrobio crvenog fiću u strašnom prizoru kojeg su objavile sve svjetske agencije
1992. – U naselju Bikavac u Višegradu, u kući Mehe Alića, srpske snage pod komandom braće Milana i Sredoje Lukića izvršili su zločin nad Bošnjacima spaljujući 70 osoba
1993. – SAD s 23 krstareće rakete Tomahawk bombardovale sjedište iračke obaveštajne službe u Bagdadu
1997. – Predsjednik Tadžikistana Imomali Rahmonov i vođa islamista Said Abdulo Nuri potpisali mirovni ugovor o okončanju četvorogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj sovjetskoj republici
1997. – Na konferenciji u Briselu predstavnici 95 zemalja saglasili se o zabrani upotreba nagaznih mina
1999. – U cilju okončanja sedmogodišnjeg nasilja, tokom kojeg je ubijeno oko 100.000 ljudi, Vlada Alžira, na inicijativu predsjednika Abdelaziza Buteflika, odobrila nacrt zakona o amnestiji muslimanskih ekstremista
2000. – Na sastanku u glavnom gradu Poljske predstavnici 106 zemalja usvojili Varšavsku deklaraciju o perspektivama razvoja demokratskog poretka u svetu
2000. – Ujedinjene nacije objavile da je sida usmrtila 19 miliona ljudi u svetu i procijenile da će od iste bolesti umrijeti polovina tinejdžera najsiromašnijih afričkih zemalja
2001. – Više od milion ljudi okupilo se da čuje govor pape Jovana Pavla II na kraju njegove petodnevne posete Ukrajini
2004. – Za predsjednika Srbije u drugom krugu izabran lider Demokratske stranke Boris Tadić

Rođeni na današnji dan

1040. – Rođen Ladislav I. Mađarski, mađarski kralj
1462. – Rođen Louis XII, francuski kralj
1550. – Rođen Charles IX, francuski kralj
1838. – Rođen Bankim Čandra Čaterdži, indijski pisac
1846. – Rođen Charles Stewart Parnell, irski političar
1850. – Rođen Jørgen Pedersen Gram, danski matematičar
1862. – Rođen Janez Puh, slovenski izumitelj
1869. – Rođena Ema Goldman, litvanska anarhistkinja
1869. – Rođen Hans Spemann, njemački embriolog i nobelovac
1876. – Rođen Ivan Sarić, pionir vazduhoplovstva, atletičar, rvač, biciklista
1877. – Rođen Charles Glover Barkla, britanski fizičar
1880. – Rođena Helen Keller, američka književnica i aktivistica
1903. – Rođen Slaviša Vajner Čiča, partizanski komandant i narodni heroj Jugoslavije
1941. – Rođen Krzysztof Kieslowski, poljski filmski režiser
1953. – Rođena Tanja Bošković, srpska glumica
1955. – Rođena Isabelle Adjani, francuska glumica
1955. – Rođen Mladen Andrejević, srpski glumac
1956. – Rođen Sultan bin Salman, saudijski astronaut
1969. – Rođena Gala Videnović, srpska glumica
1975. – Rođen Tobajas Vinsent Magvajer (engl. Tobias Vincent Maguire), američki filmski glumac
1977. – Rođen Raul Gonzalez (šp. Raúl González), španski fudbaler
1981. – Rođena Iva Jerković, hrvatska manekenka i TV voditeljica
1983. – Rođena Alsou, ruska pjevačica
1983. – Rođen Nikola Rakočević, srpski glumac
1985. – Rođena Svjetlana Kuznjecova, ruska tenisačica

Loading...

Umrli na današnji dan

1458. – Umro Alfons V, kralj Aragonije, Sicilije, Sardinije, Korzike, Valencije i Majorke i od 1442. i kralj Napulja
1829. – Umro Džejms Smitson, engleski hemičar
1844. – Umro Džozef Smit, osnivač pokreta Svetaca poslednjih dana
1910. – Umro Petar Ubavkić je bio srpski vajar i slikar, rodonačelnik srpskog vajarstva
1944. – Poginula Vera Menčik (češ. Věra Menčíková), svjetska šampionka u šahu
1960. – Umro Ivan Matetić Ronjgov, skladatelj, melograf i glazbeni pedagog
1987. – Umro Ratko Dugonjić pravnik, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR BiH, junak socijalističkog rada i narodni heroj
1989. – Umro Džuls Alfred Ejer, engleski filozof
1999. – Umro Georgos Papadopulos, lider grčke vojne hunte
2001. – Umrla Tove Jansson, finska slikarka, spisteljica, strip umetnica, ilustratorka
2001. – Umro Džek Lemon (engl. Jack Lemmon), američki filmski glumac
2006. – Umro Branislav Ciga Jerinić, srpski glumac
2007. – Ubijen Ramiz Delalić poznat zbog ubistva srpskog svata Nikole Gardovića, u martu 1992. na Baščaršiji
2007. – Umro Dragutin Tadijanović, hrvatski pjesnik
2007. – Umro Milan Antolković, hrvatski fudbaler
2010. – Umro Edo Mulahalilović, sarajevski kompozitor, tekstopisac i producent
2016. – Umro Karlo Pedersoli (ital. Carlo Pedersoli), profesionalno poznat kao Bad Spenser (engl. Bud Spencer), poznati je italijanski glumac

Sveci pravoslavne crkve na današnji dan

– Sveti prorok Jelisej
– Sveti Metodije Carigradski
– Sveti Jovan, mitropolit evhaitski
– Prepodobni Nifont

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Izdvojeno

Close
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!