Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Društvo

Danas je Božić, praznik mira i ljubavi

Na Božić ujutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, puca se iz pušaka i prangija i objavljuje dolazak Božićnog slavlja.

Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju

Božić, najradosniji hrišćanski praznik, slavi se 7. januara kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. S obzirom na to da je praznik rođenja novog života, djece i roditeljstva, ukrašen je najljepšim vjerskim običajima i obredima.

Kad je riječ o običajima, oni se u nijansama razlikuju od kraja do kraja, ali sama suština je ista. Osnovni elementi proslave Božića svuda su isti, a to je unošenje badnjaka u kuću i njegovo paljenje, Badnje veče, česnica, položajnik.

Badnji dan

Dan uoči Božića, 6. januara, pravoslavni hrišćani slave Badnji dan. To je posljednji dan u Badnjoj nedjelji u toku koje se, prema vjerovanju, ne treba šišati, brijati, niti sjeći nokte da se ne bi “sjeklo zdravlje”. Taj dan se ustaje prije zore, a najmlađi i najstariji muškarac iz kuće idu u šumu po badnjak. Odmah po ustajanju u kući se loži vatra i pristavlja pečenica, a žene pripremaju kolače, torte i božićnu trpezu.

Badnjak

Obično se bira hrast cer koji domaćin, okrenut prema istoku, siječe sa tri snažna udarca. Prilikom odsijecanja izgovara se molitva za zdravlje i sreću porodice. Iverak koji otpadne pri prvom udarcu se pokupi i čuva.

On se stavlja u karlicu, što pomaže da se u njoj skuplja kajmak debeo kao iver ili, ako se stavi na košnice, onda niko neće moći pčelama da naudi. Nekada se prvi iver potapa u vodu koju oboljeli piju radi ozdravljenja, dok se negdje stavlja pod kvasac sa željom da u kući sve raste kao kvasac.

Jedan dio ivera se čuva u kući i vjeruje se da cijeloj porodici donosi mir i blagostanje. Badnjak se prema kući nosi na desnom ramenu, a kada se donese, uspravi se pored ulaznih vrata i tu stoji do uveče, kada ga domaćin unosi u kuću.

Slama

Poslije badnjaka u kuću se unosi slama. Domaćica u slamu pod stolom, gdje se večera, stavlja razne slatkiše, sitne poklone i igračkice, koje djeca traže i pijuču kao pilići. Slama simbolizuje onu slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio.

Večera uoči Božića

Kada se unesu pečenica, badnjak i slama, ukućani svi zajedno stanu na molitvu, otpevaju tropar “Roždestvo tvoje…”, pomole se Bogu, pročitaju molitve koje znaju, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče i sjedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela.

Božić

Na Božić ujutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, puca se iz pušaka i prangija i objavljuje se dolazak Božićnog slavlja. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Poslije službe u crkvi se prima nafora (osvećeni hljeb) i prvo se ona uzima na Božić. Vjernici se pozdravljaju riječima: “Hristos se rodi!” i otpozdravljaju: “Vaistinu se rodi!”

Česnica

Česnica je pogača koja se pravi od brašna, vode i masti, bez kvasca. Najčešće je mijesi najstarija ukućanka prvog dana Božića, prije izlaska sunca. Zatim se okreće polivajući se vinom i lomi se na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U tijesto za česnicu se ubaci novčić i dio iverka sa Badnjaka, pa onaj koga zapadnu prilikom lomljenja će, prema vjerovanju, imati novca, zdravlja i sreće tokom cijele godine. Onaj ko dobije dio česnice u kojoj je novčić, po narodnom vjerovanju, biće srećan cijele godine.

Pečenica

Zajedno sa badnjakom, domaćin i njegovi sinovi veče prije u kuću unose i pečenicu. Muškarci koji nose pečenicu na ražnju, uz riječi “Dobro veče, srećno Badnje veče”, stupaju desnom nogom preko praga, a u kući ih dočekuje domaćica, koja posipa sa zobi domaćina i pečenicu izgovarajući riječi: “Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica.” U srpskom narodu pečenica je najčešće mlado prase, dok u nekim krajevima to može biti i mlado jagnje i naziva se veselica. Na prazničnoj trpezi se ne smije naći  živina, jer ona simboliše nazadovanje i rasturanje kuće zato što kljuca i baca zemlju iza sebe.

Položajnik

Na Božić, rano prijepodne, u kuću dolazi specijalni gost, koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni namjernik. On se posebno dočekuje u kući i zove se položajnik. Položajnik simbolički predstavlja mudrace koji su pratili zvijezdu sa istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. On prilazi vatri i džara je grančicom sa badnjaka govoreći: “Koliko varnica, toliko parica, koliko varnica, toliko sreće i veselja”, i dalje nabrajajući sve ono što misli da bi valjalo da se u domaćinovoj kući umnoži. Domaćica poslužuje položajnika i daruje ga prikladnim poklonom. Po vjerovanju, on je osoba koja na Božić, i za cijelu narednu godinu, donosi sreću u kuću.

(glassrpske.com)

Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
najstarije
najnovije najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button