Zašto nacionalizovana imovina porodice Jeftanović još čeka na restituciju
Kao najveći pojedinačni potražilac oduzetih dobara u Bosni i Hercegovini, ugledna sarajevska loza bori se da joj bude vraćena nacionalizovana imovina koja obuhvata na desetine nekretnina širom grada. Među brojnim stambenim i poslovnim zgradama, posjedima i magazama na čaršiji, posebno se izdvaja čuveni hotel Evropa, koji ima nemjerljiv materijalni i simbolički značaj za njihovu lozu. Zbog ovog procesa u gradu boravi Andrea Jeftanović, potomak čuvene trgovačke i preduzetničke porodice koja je ostavila neizbrisiv trag podizanjem Saborne crkve, osnivanjem Srpske narodne banke, Srpske štedionice, društava Prosvjeta i Sloga, kao i pokretanjem mnogih fabričkih pogona.
Uspomena na pretke i zatvorena vrata apartmana
Dolazeći svake godine u Sarajevo, Andrea posjećuje vilu smještenu pri dnu Dalmatinske ulice, na čijem je ulazu njen djed, nekadašnji političar Dušan, dodijelio ime ulici u znak sjećanja na svoju suprugu Dalmatinku Jeftaliju Petrinović. U tom zdanju, gdje je sve do izbijanja Drugog svjetskog rata živio njen otac Predrag, i danas na spoljašnjem zidu stoje ćirilična slova GMJ, što predstavlja inicijale njenog pradjeda Gligorija Jeftanovića. Ona naglašava da joj je to mjesto izuzetno drago i puno uspomena, jer je u njemu njena porodica dijelila zajednički život prije nego što je usljed teških i tužnih prilika morala napustiti stan u koji se ona i danas uzalud nada da će uspjeti ući.
Ukupna lista imovine koju potomci nastoje vratiti broji oko pedeset objekata, među kojima dominiraju nekretnine u najužem gradskom jezgru. Prema riječima Andree Jeftanović, hotel Evropa predstavlja istinski simbol porodične istorije, mjesto na kome su njeni preci provodili značajne trenutke i vodili društvene aktivnosti. Kompletnu pravnu dokumentaciju preuzela je advokatska kancelarija na čelu sa Nedimom Ademovićem, koji ocjenjuje da je ova porodica pretrpjela posljedice političkih kretanja još iz perioda socijalizma pa sve do savremenog doba, s obzirom na to da vlasti nisu pokazale volju niti obezbijedile ogromna novčana sredstva potrebna da se takav proces sprovede pravedno.
Zgrada bogoslovije i borba crkve za pravedan ishod
Pitanje povrata dobara godinama je rješavano tek sporadičnim mjerama koje su uglavnom obuhvatale vjerske institucije, iako advokat Ademović upozorava da se postupak ne smije voditi na diskriminatorskim osnovama već isključivo kroz jasan pravni institut. Upravo su vjerske zajednice najglasnije u zahtjevima za usvajanje opšteg zakonskog rješenja, pri čemu je najizraženiji primjer zgrada Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, sastavljena iz novijeg dijela i nekadašnje pravoslavne bogoslovije.
Sveštenik Nemanja Đureinović objašnjava da pored tog zdanja postoji znatan dio uzurpiranog zemljišta na kojem su nikli drugi objekti, kao i poslovni prostori na Baščaršiji koji su ranije pripadali Srpskoj pravoslavnoj crkvi zahvaljujući zavještanjima porodica kakva je bila Jeftanović. Kada nepokretnosti nije moguće vratiti u izvornom obliku, međunarodna praksa nalaže isplatu pravične finansijske naknade, što dodatno ukazuje na složenost primjene budućih propisa.
Odsustvo zakonskog okvira koči evropski put
Andrea Jeftanović podsjeća da je usvajanje Zakona o restituciji nezaobilazan korak za integraciju u Evropsku uniju, napominjući da su takve propise već primijenile susjedne države, Srbija i Hrvatska. Uprkos tome što zvanični registar oduzetih posjeda u Bosni i Hercegovini i dalje ne postoji, jasno je da se ukupna vrijednost nekadašnjih privatnih fabrika, zgrada i imanja mjeri milijardama, zbog čega se rješavanje ove nepravde i dalje odlaže.
