Zvanični Zagreb traži tri poslanička mandata za Hrvate u Srbiji
Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji, uz političku podršku vlasti u Zagrebu, planiraju da od novog saziva vlasti u Beogradu zatraže tri poslanička mandata u republičkom parlamentu, pozivajući se na princip reciprociteta. Pored garantovane zastupljenosti u Narodnoj skupštini, najavljeni su i zahtjevi za učešće u organima izvršne vlasti.
Princip reciprociteta u parlamentu
Pitanje političke zastupljenosti pokrenuto je nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra u Srbiji. Kako prenosi HRT, ova tema razmatrana je na zajedničkoj sjednici saborskog Odbora za spoljnu politiku i Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Tokom zasjedanja naglašeno je da zvanični Zagreb namjerava pružiti podršku predstavnicima hrvatske manjine u budućim razgovorima sa Beogradom.
Predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić izjavila je da će se insistirati na izjednačavanju prava po uzoru na status koji ima srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj. Prema njenim riječima, cilj je obezbijediti tri garantovana mjesta u Narodnoj skupštini Srbije, baš onako kako tri poslanika predstavljaju srpsku zajednicu u Hrvatskom saboru. Ovakav zahtjev otvorio bi i pitanje promjene izbornog sistema u Srbiji, s obzirom na to da važeći propisi manjinama daju povlastice pri ulasku u parlament, ali bez unaprijed rezervisanih mandata za pojedinačne zajednice.
Pregovori počinju nakon manjinskih izbora
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji i poslanica HDZ u Saboru Jasna Vojnić potvrdila je da će razgovori o novom modelu zastupljenosti u vladi i izvršnim organima Srbije početi poslije izbora za nacionalne savjete, koji su zakazani za 8. novembar. Ona je ocijenila da novonastale političke okolnosti omogućavaju otvaranje dugogodišnjih pitanja, među kojima su političko predstavljanje, finansiranje institucija i opšti odnosi dvije države.
Zahtjevi povezani sa evropskim integracijama
Pored parlamentarnih mjesta, iz Zagreba stižu najave o pokretanju i drugih otvorenih tema u odnosima sa Beogradom. Predsjednik saborskog Odbora za spoljnu politiku Andro Krstulović Opara podsjetio je da je Hrvatska još 2016. godine svoja očekivanja unijela u pregovarački okvir Evropske unije, naročito u okviru poglavlja 23 i 24.
On je naglasio da među ključna pitanja spadaju rasvjetljavanje ratnih zločina, otvaranje arhiva, traženje nestalih lica, odšteta logorašima, ratna odšteta, kao i reciprocitet u pravima manjina, poručivši da je to minimum zahtjeva ispod kojeg se neće ići.
