Društvo

Socijalna karta nasušno potrebna Srpskoj

BANJALUKA – Iako se o izradi socijalne karte Republike Srpske priča već duže od deceniju, do danas je urađeno malo toga da se ona uspostavi i da se na organizovan način počnu planirati i pratiti socijalne potrebe stanovništva.

Loading...

Zbog manjka koordinacije, nepostojanja socijalne karte na nivou Republike Srpske i kvalitetnih i objedinjenih evidencija, porodice ili pojedinci sa istim socijalnim potrebama su diskriminisani, odnosno zavisno od ličnog umijeća ili opštine u kojoj žive, dobijaju potpuno različit nivo pomoći i pored toga što su u istom socijalnom statusu.

Trenutno, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS po pitanju socijalnih karata na određeni način “forsira” izradu onih opštinskih, mada stručnjaci ističu da je to daleko od socijalne karte u pravom smislu riječi, te da se to što se dešava prije  može nazvati sociološkim istraživanjem, a ne socijalnom kartom.

I pored toga što postoji najmanje desetak definicija, socijalna karta u suštini bila bi uvezivanje kvalitetnih baza podataka putem kojih bi se mogle pratiti socijalne potrebe stanovništva i preko kojih bi se obezbijedila pravičnija raspodjela sredstava koja se trenutno izdvajaju iz budžeta na raznim nivoima.

Preduslov za izradu socijalne karte bio bi uspostavljanje praga socijalne sigurnosti, što je administrativna odluka i zahvaljujući kojem bi se znalo da li je neko ili nije u stanju socijalne potrebe.

Ukoliko je pojedinac ili porodica ispod tog praga, država bi bila u obavezi da mu tu razliku nadoknadi i to je nešto što u modernim zemljama odavno postoji.

“Bez socijalne karte nema pravedne raspodjele. Ona je mehanizam koji ujednačava pristup države prema socijalnim kategorijama stanovništva i omogućava da pratimo isplate gotovinskih naknada iz budžeta i opštine. Najbitnije je da bi nam socijalna karta dala mehanizam da možemo planirati jer nije suština socijalnih davanja samo u novcu. Republika Srpska ima puno mjera namijenjenih za socijalne probleme, ali je problem što oni nisu koordinisani i efekti su daleko manji”, rekao je Ljubo Lepir, profesor socijalne politike na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, ističući da je sve stvar političke odluke i volje.

Inače, za potrebe dobijanja jednog od kredita Svjetske banke Republika Srpska je još 2012. godine izradila jednu vrstu odluke o uvođenju jedinstvenog registra socijalnih naknada na svim nivoima, ali to nikada nije usvojeno i zaživjelo u praksi.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS kažu da podstiču centre za socijalni rad da izrađuju što sveobuhvatnije baze podataka o korisnicima socijalne zaštite te da su počeli sa aktivnostima na izradi jedinstvene metodologije za izradu socijalnih karata u Srpskoj.

“U toku je objedinjavanje informacija s terena, a naredni korak je stvaranje finalne verzije priručnika o načinu sprovođenja istraživanja i izrade socijalne karte”, rekli su “Nezavisnim” u ovom ministarstvu.

S druge strane, Lepir naglašava da ono što se trenutno promoviše nije socijalna karta, već metodologija socioloških istraživanja te da se propagira kako da se snima stanje siromaštva.

“Smisao socijalne karte je da se prati korisnik pojedinac u sistemu socijalnih davanja”, rekao je Lepir.

Veliki problem u Republici Srpskoj predstavlja i to što se promjena korisnika koji je u sistemu socijalne potrebe jako teško kontroliše i što lokalni centri za socijalni rad zbog neuvezanih evidencija ne znaju da li se neko od njihovih korisnika u međuvremenu zaposlio ili odbio posao, naslijedio stan, zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju…

Izvor

Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!