Izmjene Ustava Srpske: stvarna namjera ili politička trgovina SNSD-a
Rasprava o najvišem pravnom aktu Republike Srpske ponovo se rasplamsava. Iz vladajućih struktura u posljednje vrijeme sve češće stižu najave da bi Ustav Srpske mogao biti mijenjan, a iz SNSD-a se moglo čuti i da bi novi tekst trebalo da bude usvojen do 9. januara naredne godine. Ostaje pitanje koliko je ta priča realna, da li je riječ o stvarnoj namjeri ili o političkoj trgovini i kakav se manevar vlasti krije iza najava izmjene Ustava Srpske.
Dvotrećinska većina kao pretpostavka
U postizbornom periodu vlast izmjene Ustava predstavlja kao prioritet. Milorad Dodik je nedavno kazao da je obezbijeđen dodatni broj poslanika i da će Srpska već na konstitutivnoj sjednici pokazati dvotrećinsku većinu, iz čega vidi pretpostavku za usvajanje Ustava i za četvrtog delegata u Dom naroda. Ranije je govorio i da mu je za novi Ustav upravo dvotrećinska većina neophodna.
Prema najavama, glavni grad Republike Srpske bio bi Banjaluka, a Pale prestonica, što samo po sebi nije naročito sporno. Tenzije u Bosni i Hercegovini, međutim, mogla bi da izazove najava da bi ustavne izmjene obuhvatile i Vijeće naroda Republike Srpske, tijelo koje trenutno može da ospori sve što usvoji Narodna skupština, ako se tiče vitalnog nacionalnog interesa nekog od konstitutivnih naroda.
Šta kaže politikolog
Politikolog Tanja Topić smatra da bi najosjetljiviji dio bio onaj koji bi omogućio smanjenje ovlaštenja i ublažavanje djelovanja Vijeća naroda, uz oduzimanje dijela konstitutivnosti naroda. Kako kaže, to bi u praksi išlo veoma teško, jer sve mora biti usklađeno sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Skupštinska većina predvođena SNSD-om usvojila je prošle godine Nacrt novog ustava Republike Srpske, koji je uključivao ukidanje Vijeća naroda i vraćanje nadležnosti. Čitav proces obustavio je Ustavni sud BiH.
Ozbiljna pitanja ili dnevna politika
Branislav Borenović, koji je u nekoliko mandata bio poslanik u parlamentu Srpske, podsjeća da je SNSD i ranije, kao i sada, pominjao promjenu Ustava, uglavnom bez detaljne pripreme i u okviru dnevnopolitičkih potreba i dizanja tenzija.
On smatra da su to isuviše ozbiljna pitanja da bi se na tako jednostavan način pojavljivala i najavljivala. Dok se ne dobije neka vrsta početnog teksta ili amandmanskog djelovanja na Ustav, kaže Borenović, ima prostora za ozbiljno djelovanje, ali je riječ o temi koja ne može da se posmatra „od danas do sutra“ i koja diže političku prašinu.
Sagovornici ocjenjuju i da potenciranje priče o Ustavu Srpske može da bude politička poruka potencijalnim partnerima u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.
Posljednje izmjene 2011. godine
Ustav Republike Srpske posljednji put je mijenjan 2011. godine, kada je amandmanima povećan maksimalan broj potpredsjednika Narodne skupštine sa dva na četiri.
