Hiljade septičkih jama u najvećem gradu Srpske
Mada se direktor banjalučkog “Vodovoda” hvali da je vodovodna mreža u najvećem gradu Srpske u odličnom stanju i da ima kapaciteta da snabdijeva vodom još 100.000 stanovnika, Banjalučani kubure sa velikim problemom, jer razvoj vodovodne mreže ne prati i izgradnja kanalizacije.
Skoro 50.000 Banjalučana živi u naseljima bez kanalizacione mreže, pa septičkih jama ima i na samo nekoliko kilometara od Trga Krajine. Dok je 93 odsto domaćinstava priključeno na vodovod, kanalizaciona mreža je duplo kraća od vodovodne. Neki od potrošača se samoinicijativno i nelegalno priključuju na najbliži krak kanalizacione mreže, a da to nije ni trajno ni dobro rešenje pokazale su havarije za vrijeme poplava 2014. godine.
Jedno od naselja bez odgovarajuće kanalizacije su i Kuljani, najveće prigradsko banjalučko naselje, u kome je broj mještana u posljednje tri decenije povećan za više od četiri puta, pa danas u toj mjesnoj zajednici živi više od 4.000 mještana. Otpadne vode iz svojih kuća oni provode u septičke jame, a neki i direktno u kanale pored puta, što se itekako “osjeti”, pogotovo ljeti.
Ovaj problem datira još od 1908. godine, kada je, u doba Austrougarske, izgrađen prvi javni vodovod. Voda, koja se i danas smatra najkvalitetnijom u Banjaluci, dovedena je iz sela Subotica, ali uz vodovod nije izgrađena kanalizacija, pa se grad, kako su pisali tadašnji hroničari, uskoro našao u blatu.
Interesantno je da se za gradnju prvog vodovoda vezuje i prva velika korpucijska afera u Banjaluci.
