Neizdrživi troškovi života u BiH prazne novčanike građana
Svakodnevni i sve teži troškovi života u BiH doveli su brojna domaćinstva u izuzetno složenu finansijsku situaciju, jer stalna poskupljenja hrane, energenata i komunalnih usluga uveliko premašuju mjesečna primanja stanovništva.
Potrošačka korpa nedostižna i uz dvije plate
Prema zvaničnim podacima koje je objavio Savez samostalnih sindikata BiH, četvoročlana porodica koja raspolaže samo jednom prosječnom platom od 1.708 konvertibilnih maraka nalazi se na samoj granici egzistencije. Samo za nabavku hrane neophodno je izdvojiti čak 1.614 maraka, što znači da izdaci za prehranu troše gotovo cjelokupan iznos zarade. U poređenju sa oktobrom 2025. godine, trošak mjesečne ishrane uvećan je za bezmalo 200 maraka, a građane tek čekaju izdaci za grijanje, električnu energiju, vodu, odjeću i prevoz.
Čak ni u domaćinstvima gdje su zaposlena oba partnera i zajednički ostvaruju dvije prosječne plate u iznosu od 3.416 maraka, prihodi nisu dovoljni da pokriju sindikalnu potrošačku korpu, koja je dostigla vrijednost od 3.565 maraka.
Penzioneri štede na hrani i osnovnim namirnicama
Građani u anketama potvrđuju da je svakodnevna kupovina postala izuzetno skupa. Jedna anketirana građanka navodi kako priprema običnog porodičnog ručka sa mesom, salatom i voćem danas ne može proći bez 50 maraka, dok se posebne primjedbe odnose na visoke cijene svježeg voća. Druga sagovornica, koja prima penziju od 800 maraka, objašnjava da kraj s krajem sastavlja isključivo odricanjem od mesa i voća, dok troškove režija preuzimaju djeca sa kojima živi. S druge strane, jedan od anketiranih stanovnika ističe da mnogi građani rade više poslova kako bi održali standard, te primjećuje da, uprkos poskupljenjima goriva i robe koja prate svjetska kretanja, znatan broj ljudi i dalje putuje i vozi dobre automobile.
Poskupljenje energenata i neizvjesna zimska sezona
Dodatni udar na kućne budžete predstavljaju režijski troškovi pred nastupajuću zimu. U Zenici je najavljena mogućnost poskupljenja grijanja za čak 106 odsto, što bi mjesečni račun za stan od 50 kvadratnih metara podiglo sa 72 na 148 maraka, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost. Rektor Univerziteta u Zenici Jusuf Duraković pojasnio je da tamošnja toplana posluje po tržišnim uslovima i više ne fakturiše tehnološku paru Željezari, zbog čega rješenje vidi u gradskim budžetskim subvencijama, prvenstveno za socijalno ugrožene kategorije.
Tokom godine rasla je i cijena električne energije, dok se tona peleta prodavala po cijenama između 750 i 830 maraka. Ekonomski analitičar Igor Gavran ocjenjuje da u ostalim sredinama ne bi trebalo dolaziti do poskupljenja grijanja, napominjući da se u javnim preduzećima mora otvoriti pitanje efikasnosti, unutrašnjih ušteda i boljeg upravljanja, uz dugoročno okretanje alternativama kao što je geotermalna energija. Uz rekordno visoke cijene goriva, građani su prinuđeni da manjak sredstava nadoknađuju zaduživanjem i oslanjanjem na pomoć najuže porodice.
