Magazin

Fascinantne zanimljivosti o Sikstinskoj kapeli koje sigurno niste znali

Na današnji je dan slavni Michelangelo dovršio oslikavanje svoda Sikstinske kapele, rada koji je potvrdio njegovo slikarsko, kiparsko i arhitektonsko umijeće. Tim povodom saznajte brojne zanimljivosti o slavnom slikaru i važnoj kapeli.

Michelangelo Buonarroti, jedan od najvećih umjetnika italijanske renesanse, rođen je 1475. godine u malom selu Caprese. Odrastao je u Firenci, centru začetka rane renesanse, i postao učenik jednoga umjetnika već s trinaest godina. Pokazavši očit i velik talent, pod svoje ga je okrilje uzeo Lorenzo de Medici, firentinski vladar i veliki mecena umjetnika. Nakon što je pokazao svoje majstorstvo u velikim i važnim umjetničkim djelima kao što su skulpture Pieta iz 1498. i David iz 1504. godine, pozvali su ga da oslika strop Sikstinske kapele, glavni posvećeni prostor u Vatikanu.

U tom je trenutku 33-godišnji Michelangelo radio na grobnici pape Julija II. Kada je papa tražio od njega da ukrasi strop Sikstinske kapele, želio je odbiti ponudu jer se smatrao prvenstveno kiparom, a ne slikarom, a nije ni imao ikakvog iskustva s freskama. Osim toga, želio je dovršiti grobnicu. Međutim, na kraju je ipak nevoljko prihvatio oslikavanje svoda kapele i krenuo stvarati jedno od svojih najpoznatijih djela i fascinantan komad umjetnosti čiju vrijednost prepoznaju milijuni ljudi i više od petsto godina kasnije.

Strop Sikstinske kapele
Strop Sikstinske kapele

Michelangelove epske freske koje je radio nekoliko godina ubrajaju se u njegova najupečatljivija djela. U složenom sistemu ukrasa koji sadrže brojne figure središnji dio čini devet panela posvećenih pričama o postanku svijeta, pri čemu se prizori redaju hronološki. Najpoznatiji je među tim prizorima Stvaranje Adama, prizor kojim je Michelangelo prikazao vlastito viđenje stvaranja svijeta, a u kojem su prikazani Bog i Adam čije se ispružene ruke istežu jedna prema drugoj.

Objektivne poteškoće uslijed prostranosti (površina od gotovo 800 m²) i ogoljenosti svodne površine Michelangelo je briljantno svladao izumom koji otkriva svu složenost njegova genija. On je iznad stvarnih arhitektonskih elemenata postavio oslikanu arhitektonsku strukturu koja je, zapanjujućim trodimenzionalnim efektima, smjestila različite figurativne teme na stropu i tako mu olakšala posao. Rad na oslikavanju svoda otkriva da je pored slikarstva i kiparstva Michelangelo bio i revolucionarni arhitekt. Proroci, sibile i svi drugi likovi predstavljaju ostvarenja velikog umjetnika koji je znao na izvanredan način spojiti slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu iskorištavanjem posebnog poimanja svoda za dinamično uklapanje impozantnih likova u prizore.

Stvaranje Adama
Stvaranje Adama

Godine 1534. Michelangelo se iz Firence opet vratio u Rim i počeo rad na oltarnoj freski Sikstinske kapele, Posljednjem sudu, koji je jedinstveno, veličanstveno i neponovljivo djelo što nas osvaja na prvi pogled. Fresku u kojoj se sažima Božanstvena komedija i u kojoj pitoreskno eksplodira ideja Dies irae, Michelangelo je završio 1541. Zahvaljujući najvećim dijelom njemu, ali i brojnim drugim italijanskim slikarima kao što su Roselli, Botticelli, Perugino i dr., slikarske dekoracije započete 1481. godine pretvorile su strogu, gotovo oguljenu kapelu, u dragocjenu pinakoteku italijanskog renesansnog slikarstva koja i danas privlači milione posjetitelja i izaziva divljenje cijeloga svijeta.

Posljednji sud
Posljednji sud

Za kraj vam donosimo brojne zanimljivosti o samoj kapeli u koju su, zahvaljujući umjetnosti i namjeni, uperene oči javnosti, koje sigurno niste znali.

  • Sikstinska je kapela ime dobila po papi Sikstu XIV, koji je naručio njenu gradnju, a prvo se zvala Velika kapela.
  • Kapelu svakog dana posjeti oko 10 000 do 15 000 ljudi, odnosno oko pet miliona godišnje.
  • Kapela je istih dimenzija kao Solomonov Hram opisan u Bibliji.
  • Michelangelov prikaz Boga kao krupne ljudske prilike sa dugom bijelom kosom i bradom prvi je takav prikaz. Na većini ranijih slika Bog se prikazuje samo kao ruka koja se spušta s neba.
  • Neki teoretičari misle da prizor Stvaranja Adama sadrži i nepogrešive obrise ljudskog mozga, formiranog draperijama anđela i likova koji okružuju Boga. Prema doktoru koji je postavio ovu hipotezu, Michelangelo je htio dočarati Božje darovanje inteligencije prvom čovjeku.

  • Freske u kapeli prekrivaju 1 110 kvadratnih metara, što je oko šestine fudbalskog terena.
  • Godine 1536. koncil u Trentu zatražio je da se istaknutiji aktovi sa freske upristoje. Umjetnik Daniele iz Volterre angažovan je da nepristojnim aktovima docrta donje rublje ili draperije tkanine. To mu je donijelo podsmijeh kolega i nadimak Il Bragetone – Velike gaće.
  • Izbor novog pape u kapeli prvi je put održan 1482, a od 1870. održava se isključivo u njoj.
  • Nakon izbora papu odvode u tzv. sobu suza – kapelu koja se nalazi lijevo od oltara, ispod freske Posljednjeg suda. Nazvana je tako jer novi papa uglavnom brizne u plač od uzbuđenja zbog imenovanja.
  • Živopisni strop Sikstinske kapele izuzetno je dobro očuvan tokom pet vijekova od njegova završetka. Nedostaje samo jedan mali dio: dio neba u panelu koji prikazuje Noev bijeg od velikog potopa. Gipsani je dio pao na pod i raspukao se tokom eksplozije u obližnjoj barutani 1797. godine. Usprkos očiglednoj čvrstoći stropa, stručnjaci strahuju od velikog broja posjetioca, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju.

Izvor
studentski.hr
Ključne riječi
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!