Na današnji dan / 1. februar
Događaji na današnji dan
1701. – Bitka kod Kremone tokom Rata za špansko nasleđe između austrijskih i francuskih trupa.
1748. – Novi Sad ukazom carice Marije Terezije dobio je status slobodnog kraljevskog grada.
1793. – Revolucionarna Francuska, nepuna dva tjedna poslije pogubljenja kralja Luja XVI., objavila rat Velikoj Britaniji i Nizozemskoj.
1796. – Glavni grad Gornje Kanade premješten je iz Newarka (sada Niagara-on-the-Lake) u York (sada Toronto), koji je procijenjen manje ranjivim na napad Sjedinjenih Država.
1840. – U američkom gradu Baltimor otvoren prvi stomatološki fakultet u svijetu.
1884. – Izdan je prvi svezak Oxford English Dictionary.
1893. – Tomas Alva Edison u Vest Orindžu u Nju Džerziju otvorio prvi filmski studio u svetu.
1896. – Premijera Puccinijeve opere La Bohème u Torinu.
1896. – Podstaknuti pobunom u Grčkoj, stanovnici ostrva Krit počeli ustanak protiv turske vlasti. Uz intervenciju evropskih sila Krit 1898. dobio autonomiju, a 1912. pripojen Grčkoj.
1901. – U Beogradu izašao prvi broj „Srpskog književnog glasnika“, časopisa za književnost. Prvi urednik bio Bogdan Popović, jedan od najpoznatijih književnih kritičara i teoretičara tog doba.
1918. – Rusija usvojila gregorijanski kalendar.
1918. – Topovskim pucnjem sa krstarice „Sankt Georg“ označen početak pobune oko 6.000 mornara u austrougarskoj ratnoj floti u Boki kotorskoj. Pobuna ugušena 3. februara, uhapšeno 800 mornara i podoficira, a pred prijeki sud u Kotoru izvedeno njih 40, od kojih su četiri osuđena na smrt i potom streljana. Veliki broj oslobođen posle suđenja u septembru, a krivični postupak protiv ostalih prekinut slomom Austrougarske u Prvom svjetskom ratu.
1924. – Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala SSSR, što je znatno doprinijelo smanjenju diplomatske izolacije prve socijalističke zemlje u svetu.
1942. – Vođa norveških fašista Vidkun Kvisling postao je predsjednik marionetske vlade u okupiranoj Norveškoj, u Drugom svjetskom ratu.
1946. – Norveški političar Trygve Lie izabran je za prvog generalnog sekretara UN-a.
1958. – Egipat i Sirija ujedinjeni su u Ujedinjenu Arapsku Republiku.
1974. – U požaru u 25-spratnoj poslovnoj zgradi Joelma u Sao Paulu poginulo 189 osoba.
1979. – Iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini, vratio se u zemlju iz Pariza, poslije 15 godina izgnanstva, koje je uglavnom proveo u Iraku.
1991. – U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Afganistana i Pakistana poginulo više od 1.200 ljudi.
1992. – Predsjednici SAD i Rusije Džordž H. V. Buš i Boris Jeljcin potpisali, u Kemp Dejvidu, deklaraciju o prestanku neprijateljstava dve zemlje, čime je formalno završen Hladni rat.
1995. – Poplave u Holandiji naterale oko 250.000 ljudi da napuste domove.
1996. – Predsjednik Žak Širak objavio da je Francuska zauvijek okončala nuklearne probe.
2000. – Zbog učestalih napada naoružanih Albanaca na policijske i druge objekte, srpske vlasti pojačale prisustvo snaga bezbjednosti i Vojske Jugoslavije na jugu Srbije u regionu opština Preševo, Bujanovac i Medveđa, u kojima Albanci čine većinu stanovništva.
2002. – Na suđenju u Rijeci, za ratne zločine počinjene nad Srbima 1991. i 1992, bivši načelnik policije iz Gospića Ivan Dasović potvrdio da je tadašnji politički vrh Hrvatske znao za ubistva Srba u Gospiću.
2002. – Savjet bezbjednosti UN produžio mandat mirovnih snaga u Istočnom Timoru do 20. maja, za kada je predviđeno proglašenje nezavisnosti te bivše portugalske kolonije. Posle odlaska Portugalaca 1975. tu teritoriju okupirala Indonezija, a mirovne snage upućene 1999. pošto je Istočni Timor proklamovao nezavisnost.
2003. – NASA-in Space Shuttle Columbia raskomadao se nad Teksasom tokom povratka u Zemljinu atmosferu u svojoj 28. i završnoj misiji.
2005. – Stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je Hrvatska potpisala s Evropskom unijom.
2006. – Predsjedavajući Veća ministara BiH Adnan Terzić, predsjednik Vlade RS-a Pero Bukejlović i predsjednik Majkrosofta Bil Gejts su u Portugalu potpisali pismo o namjerama, koje predviđa pripremu ugovora o strateškom partnerstvu između BiH i Majkrosofta.
2009. – Jóhanna Sigurðardóttir je izabrana za premijera Islanda, čime je postala prva premijerka u istoriji te države, te prva osoba koja javno i otvoreno priznaje kako nije heteroseksualna već homoseksualna s čime je postala prva homoseksualna osoba na čelu neke države u modernoj istoriji (novi vijek).
2009. – U moskovskoj katedrali Hrista Spasitelja ustoličen je Mitropolit Kiril kao 16. po redu patrijarh Moskve i cijele Rusije.
Rođeni na današnji dan
1707. – Rođen Fridrih Ludvig fon Hanover, princ od Velsa.
1768. – Rođen Žak Loriston, francuski maršal i diplomata.
1874. – Rođen Hugo von Hofmannsthal, austrijski književnik.
1877. – Rođen Thomas Dunhill, engleski kompozitor.
1884. – Rođen Jevgenij Ivanovič Samjatin, ruski književnik.
1894. – Rođen Džon Ford (engl. John Ford), američki režiser.
1901. – Rođen Klark Gejbl (engl. Clark Gable), američki filmski glumac.
1902. – Rođen Jovan Karamata, srpski matematičar.
1903. – Rođen Omer Mujadžić, hrvatski i bosanskohercegovački slikar, član umjetničke grupe Zemlja i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1931. – 1973.).
1915. – Rođen Stanley Matthews, engleski fudbaler i fudbalski trener.
1922. – Rođena Renata Tebaldi (ital. Renata Tebaldi), italijanska operska pjevačica.
1922. – Rođen Soja Jovanović, filmski, pozorišni i TV režiser.
1928. – Rođen Tom Lantoš, američki političar mađarskog porijekla.
1930. – Rođen Ante Pažanin, hrvatski filozof i politolog.
1931. – Rođen Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин), ruski političar i državnik.
1931. – Rođen Iajuddin Ahmed, bengalski političar i bangladeški državnik.
1932. – Rođen Vanja Drah (hrv. Vanja Drach), hrvatski pozorišni, televizijski i filmski glumac.
1933. – Rođena Svetlana Velmar-Janković, srpska književnica i dopisni član SANU.
1938. – Rođen Igor Kuljerić, hrvatski kompozitor, dirigent i akademik.
1965. – Rođen Brendon Brus Li (engl. Brandon Lee), američki glumac.
1965. – Rođen Fuad Kovač, bosanskohercegovački književnik i novinar.
1965. – Rođena Stephanie od Monaka, princeza i pjevačica.
1965. – Rođen Ranko Zidarić, hrvatski glumac.
1967. – Rođen Aleksandar Dunić, srpski glumac.
1968. – Rođen Hannes Trinkl, austrijski alpski skijaš.
1968. – Rođena Lisa Marie Presley, američka pjevačica.
1968. – Rođen Oliver Birhof, njemački fudbaler.
1969. – Rođen Gabrijel Omar Batistuta, argentinski fudbalski reprezentativac.
1971. – Rođen Zlatko Zahovič, bivši slovenski fudbaler.
1978. – Rođen K’naan, somalsko-kanadski pjevač i reper.
1979. – Rođen Juan, brazilski fudbaler.
1980. – Rođen Kenan Hasagić, bivši bosanskohercegovački fudbaler.
1983. – Rođena Iveta Benešova, češka teniserka.
1990. – Rođen Duje Čop, hrvatski fudbaler.
1994. – Rođen Hari Edvard Stajls (engl. Harry Edward Styles) engleski je pop pjevač, bivši član grupe One Direction.
2001. – Rođena princeza Aiko, kćer japanskog cara Naruhita.
Umrli na današnji dan
1328. – Umro Šarl IV Lepi, kralj Francuske.
1851. – Umrla Meri Vulstonkraft Šeli (rođena Godvin; engl. Mary Shelley), engleska književnica (Frankenstein).
1905. – Umro Osvald Ahenbah, njemački slikar.
1929. – Umro Rudolf Valdec, hrvatski kipar.
1966. – Umro Baster Kiton (engl. Buster Keaton), američki redatelj i glumac.
1976. – Umro Werner Heisenberg, njemački fizičar.
1976. – Umro George Hoyt Whipple, američki ljekar i nobelovac.
1994. – Umro Radovan Samardžić, istoričar.
2000. – Umro Peter Levi, britanski naučnik i pisac.
2002. – Umrla Hildegard Knef, njemačka glumica, pjevačica, pjesnikinja i književnica.
2007. – Umro Gian Carlo Menotti, italijansko-američki kompozitor i libretista.
2012. – Umrla Wisława Szymborska, poljska književnica.
2014. – Umro Luis Aragonés, španjolski fudbalski selektor i igrač.
2014. – Umro Maksimilijan Šel (njem. Maximilian Schell), austrijski glumac, režiser i producent.
Sveci pravoslavne crkve na današnji dan
– Prepodobni Makarije Egipatski.
– Sveti Marko Efeski.
– Prepodobni Makarije Veliki.
– Sveti Arsenije episkop krfski.
– Blaženi Teodor.