Magazin

Prije 370 godina poginuo je Vuk Mandušić: Ko je on i ko su Morlaci? (VIDEO)

Vuk Mandušić rođen je oko 1610. godine u okolini Šibenika.

Nakon pogibije Grigorija Subotića, Vuk Mandušić je izabran za morlačkog harambašu. Od (1645–1648) je bio srpski uskočki vojvoda (harambaša) u Dalmaciji (okolina Šibenika, sada selo Bribir do Bribirskih Mostina) iz 17. vijeka, koji je ratovao u službi Mletačke republike protiv Turaka, za vrijeme Kandijskog rata.

To područje u 17. vijeku bilo je naseljeno srpskim stanovništvom i stalno poprište osvajačkih pohoda Osmanskog carstva prema Mletačkoj Republici. U mletačkim izvorima se spominje kao pravoslavni Morlak (Vlah), kako su tada nazivali Srbe.

Loading...

Sa svojim četama je prodirao na tursku teritoriju, pljačkao i ubijao Turke. Uz serdare iz Ravnih Kotara, Stojana Jankovića i Iliju Smiljanića, najomiljeniji je narodni junak uskočke epohe.Kažu da je u Krajini cenjen „više no iko drugi“.

Poginuo je u borbi s njima 1648. kod utvrđenja u Zečevu. Njegova hrabrost nadaleko je bila čuvena, Vuk Mandušić je jedan od likova u Njegoševom Gorskom vijencu.

„A u ruka Mandušića Vuka
Biće svaka puška ubojita.“

Kao vojnik je bio neustrašiv, kao starješina nenametljiv i nesebičan, sve je dijelio sa saborcima, koji su ga voljeli, poštovali i slušali. Sve ovo zapazio je i mletački generalni providur za Dalmaciju Leonardo Foskolo koji je bio njegov savremenik.

U sadržaju njegove depeše prvi put se spominju podaci o Vuku Mandušiću. Kao njen sastavni dio bio je i izvještaj Vuka Mandušića o provali uskoka u Ključ. To je primjer tipičnog uskočkog pohoda duboko u tursku teritoriju (devet konaka).

Mletački istoričari iz tog vremena takođe su priznali i zapisali da su njegova hrabrost i njegovi podvizi dostojni da se unesu u sve istorije.

Da se njegovo ime i djela ne bi zaboravili, pobrinuli su se i narodni pjevači kroz stihove:

„Da ti kažem silnoga vojnika,
Od bijela grada Šibenika,
Po imenu Mandušića Vuka,
Svu je Tursku zemlju porobio,
I stotinu glava odsjekao,
Njega hvale latinska gospoda,
I junaci slavnoga naroda,
Jer bijaše Vuče Mandušiću,
Silni vojnik kano Kraljeviću.”

Po naredbi generalnog providura Foskola, Vuk Mandušić je dobio zadatak da napadne tursku vojsku predvođenu Husein-begom, koja se vraćala sa pljačkaškog pohoda iz zadarskog zaleđa. Odlučio je da Turcima postavi zasjedu u Zečevu (nedaleko od Đevrsaka), gdje se nalazila tvrđava sa kulom, opasana zidom širokim četiri stope.

Zajedno sa Vukom Mandušićem u borbi su učestvovali i harambaše Medaković, Miljanić, Vukadin Mitrović i Ilija Smiljanić. Odlučujuća bitka održana je 30. jula 1648. godine. Mnogobrojna turska vojska nadjačala je morlačku hrabrost.

Vuk Mandušić se neustrašivo borio i pošto mu je bila odsječena desna ruke, uspeo je da ubije još četiri turska vojnika. Nakon toga pao je od iznemoglosti, te su ga Turci zarobili.

Da bi ga oslobodio dugog mučenja, jedan turski vojnik mu je odsjekao glavu. Husein-beg ju je zajedno sa još četrdeset morlačkih glava odnio Derviš-paši u Livno. Derviš-paša se, u znak poštovanja, pred njom poklonio.

Tijelo Vuka Mandušića (bez glave) sahranjeno je na mjestu pogibije, u dolovima Mandića, na putu Benkovac-Kistanje, gdje i danas ima obilježje.

Nakon bitke, cijela Dalmacija je oplakivala tužnu, ali i slavnu smrt Vuka Mandušića. Državni sekretarijat Vatikana je obaviješten od strane nuncija u Veneciji da je mletačka vlada „teška srca“ primila vest o smrti Vuka Mandušića, što govori o njegovom značaju za Mletačku Republiku.

Njegova pogibija opjevana je i u narodnoj pjesmi, a izvođenje narodnog guslara Boška Vujačića “Pogibija Mandušića Vuka” možete poslušati ovde:

Izvor
Vidovdan.org
Ključne riječi
Loading...
Obavještenja
Obavijesti me o
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Back to top button
Ads Blocker Image Powered by Code Help Pro

Ads Blocker Detected!!!

We have detected that you are using extensions to block ads. Please support us by disabling these ads blocker.

Close

Blokiranje reklama

Molimo Vas da nas podržite tako što ćete isključiti blokiranje reklama. Nakon isključenja, ponovo učitajte ovu stranicu (Reload). Hvala!