Zaštita voćaka skupa, ali potrebna
Iako se nakon završene berbe voća pred voćarima nalazi jesenja zaštita stabala, voćari ističu da to rade u znatno manjoj mjeri, jer nemaju dovoljno novca, ali su saglasni da je to ipak isplativa investicija.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ističe da mali broj voćara u RS u jesen štiti voće uprkos tome što se tako suzbijaju razne bolesti na voćkama.
“Godinama unazad voćari su loše poslovali i nemaju dovoljno novca da plate premiju za tekuću godinu, a kamoli da ulaze u nove dugove za narednu godinu”, kazao je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, oni voćari koji imaju kvalitetnije i bolje zasade i bave se intenzivnom proizvodnjom voća već su odradili dva tretmana zaštite na kruškama.
“Budući da još nije završena berba jabuka, početkom novembra bi trebalo da krenemo u njihovu zaštitu ako vremenske prilike dozvole”, kazao je Dojčinović.
Ljubomir Radoš, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, ističe da se zaštita voća vrši uglavnom bakarnim sredstvima.
“To su preventivna sredstva naročito za voćne vrste koje imaju truležnice plodova, odnosno to su sanitarne mjere i preventiva potiv bakterioza”, ističe Radoš i dodaje da nema potrebe za nekim drugim mjerama zaštite osim ako ne bude najezde insekata.
Nikola Vukota, voćar iz potkozarskog sela Trebovljani, ističe da on u svom voćnjaku poslije završene berbe voće tretira cinkom i manganom.
“Nakon toga se daje i određena količina uree, ali opet sve zavisi kakav je bio rod i kada opadne više od polovine listova na stabalima, onda se ide sa bakrom”, kazao je Vukota i dodao da su ulaganja velika jer je voćarstvo nauka, a ne hobi.
Iako je jesen vrijeme kada se sadi voće, Dojčinović ističe da su još visoke temperature pa se ne preporučuje jesenja sadnja voća.
“Sve dok stabla ne ostanu bez lišća, ne možemo ići u sadnju i rasadničari se ne odlučuju da vade sadnice”, ističe Dojčinović.
Prema njegovim riječima, već godinama su iste cijene sadnica voća pa tako sadnica jabuke iznosi oko tri, a kruške i šljive oko četiri KM.
Dodao je da u RS i BiH nema kalemljenih oraha i lješnika.
“Dobijamo ih iz Srbije i uvoza, a cijena sadnice oraha je 30 KM, dok je sadnica lješnika od 14 do 16 KM”, dodao je Dojčinović.